OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba
Cijena: 1 KM/6 KN
^ETVRTAK, 25. 11. 2010.
Godina LXVII • Broj 22.959
Danas je Dan dr`avnosti Bosne i Hercegovine
BiH je nad`ivjela
i ve}e d`elate
2. strana
Slijede li
retroaktivne isplate
Parlamentarcima
i trinaesta pla}a?
3. strana
Napad na
predsjednika Udru`enja
Sarajevotaxi
Ivo Josipović
poručio Borisu
Tadiću u Zagrebu
Izre{etan
mercedes
taksiste
13. strana
Bez otkrivanja sudbine
nestalih nema pomirenja
14. strana
DANAS PRILOG
14
OSLOBO\ENJE
REGION
VIJESTI
~etvrtak, 25. novembar 2010. godine
Ivo Josipovi} poru~io Borisu Tadi}u u Zagrebu
Bez otkrivanja
Bez pove}anja
poslani~kih plata
Poslani~ke plate sljede}e godine
ne}e biti pove}avane ukoliko standard bude padao, rekla je predsjednica Skup{tine Srbije Slavica \uki} Dejanovi}.
Ona je dodala da }e plate poslanika
u narednoj godini dijeliti sudbinu plata gra|ana i dr`avnih slu`benika i da
ne}e biti pove}avane. Predsjednica
parlamenta je dodala da je “sigurno da
poslanici ne}e pove}ati plate a da
standard gra|ana opada i da dr`avni
~inovnici nemaju to pove}anje“.
Dr`ava kriva za
bacanje suzavca
na studente 1991.
Poslije 19 i po godina od “pli{ane revolucije“ Apelacioni sud u Beogradu
pravosna`no je presudio da je Republika Srbija odgovorna za napad na
studente u no}i izme|u 10. i 11. marta 1991. godine, jer su tada pripadnici policije suprotno pravilima slu`be
ispalili suzavac na studente. Navodi se
da je Republika Srbija obavezna da jednom od tada{njih studenata, ~ije
ime nije navedeno, na ime naknade
nematerijalne {tete mora da isplati
630.000 dinara, jer ga je tom prilikom
pogodio metak u kome se nalazio suzavac.
Sud je utvrdio da je u no}i izme|u
10. i 11. marta 1991. godine do{lo do
spontanog okupljanja studenata koje
nije bilo zabranjeno i to prije svega u
Studentskom gradu, odakle su studenti krenuli prema centru. Studenti su rije{ili da, kao odgovor na tenkove u
centru Beograda 9. marta, dan kasnije krenu iz Studentskog grada, ali ih je
na Brankovom mostu sa~ekala policija, bacila suzavac i nekoliko njih pretukla.
Nikoli} za
hap{enje Mladi}a
Predsjednik SNS-a Tomislav Nikoli}
izjavio je da je za ispunjenje obaveza
Srbije prema Ha{kom tribunalu, odnosno hap{enje Ratka Mladi}a, javlja
Blic online. Nikoli} je na pitanje da li
bi uhapsio Ratka Mladi}a, odgovorio
potvrdno.
“Ne bih to u~inio drage volje, ali bih
morao da ispunim obavezu.”
sudbine nestalih
nema pomirenja
Tadi} naredio nadle`nim institucijama u Srbiji da dovr{e proces
otkrivanja arhivske gra|e i dokumentacije i pronala`enje svih
informacija vezanih za grobna mjesta te da se ovo pitanje rije{i - do kraja
(Od na{e stalne dopisnice
iz Zagreba)
Smatrao bih kona~nim uspjehom kada bismo bili u
stanju da napi{emo zajedni~ki ud`benik istorije pa
makar s nekim razli~itim
odjeljcima, kako vidimo na{u zajedni~ku istoriju iz razli~itih uglova, izjavio je srbijanski predsjednik Boris Tadi}
~ak dva puta u ju~era{njem
danu na konferencijama za
novinare u Zagrebu.
Kako bi bilo „idealno“ uskoro imati ovakav „zajedni~ki
ud`benik istorije“, predsjednik Srbije rekao je novinarima nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovi}em „u ~etiri oka“, te bilateralnih razgovora slu`benih
izaslanstava Hrvatske i Srbije
u Uredu predsjednika RH na
zagreba~kom Pantov~aku, a
istu re~enicu ponovio je i poslije jednosatnog razgovora s
hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor u Banskim
dvorima, sjedi{tu Vlade RH.
Dobrodo{lica
Tadi} je zahvalio hrvatskoj
premijerki na toploj dobrodo{lici i svemu {to su Kosor
osobno, ali i Vlada RH u~inili za napredak odnosa Hrvatske i Srbije. Kako je rekao, sveukupno gledaju}i u~injen je
veliki, zna~ajan napredak u
bilateralnim odnosima dviju
dr`ava. Prema onome {to se
moglo ~uti na presicama u
Vladi RH i Uredu predsjednika RH, sudbine zato~enih
i nestalih, izbjeglice i proces
europskih integracija, to su teme koje su dominirale
ju~era{njim razgovorima i
oko kojih je postignut, kako se
~ini, visok stupanj suglasnosti najvi{ih du`nosnika Hrvatske i Srbije.
„Slo`ili smo se da }emo
u~initi {to je mogu}e vi{e kako bi se {to je mogu}e prije rije{ilo i najosjetljivije i najbolnije pitanje vezano za potragu za svim onim ljudima
koji su na popisu zato~enih i
nestalih“, rekla je premijerka
Kosor, istaknuv{i kako je iznimno zadovoljna {to je posti-
Tadi} `eli zajedni~ki ud`benik istorije Srbije i Hrvatske
Donatorska konferencija
za izbjeglice
Tijekom ju~era{njih razgovora u Zagrebu postignut je i politi~ki dogovor o
na~elima na kojima }e se zasnivati trajno
rje{enje pitanja izbjeglica. Predsjednica
Vlade RH Kosor rekla je da }e hrvatski
stru~njaci i dalje intenzivno raditi na razradi regionalnog projekta i na poticanju,
gnut dogovor o slijede}im,
mogu}im koracima kako bi
istina o nestalima {to je mogu}e prije postala stvarnost.
Da je postignut dogovor o
maksimalnoj suradnji, te boljoj kooperaciji na politi~koj
razini u otkrivanju sudbine
nestalih potvrdio je i predsjednik Josipovi}.
Prema ocjeni hrvatskog
predsjednika, bez otkrivanja
sudbine nestalih proces pomirenja ne}e biti zavr{en.
Josipovi} je tako|er apelirao
da se motiviraju i gra|ani ko-
odnosno organiziranju me|unarodne donatorske konferencije.
Ideja se temelji na stavu da svi oni koji
se zaista `ele vratiti, ho}e i mogu dobiti
svoje uklju~enje u postupak obnove i
stambenog zbrinjavanja u Hrvatskoj, dok
se za one koji se nemaju namjeru vratiti
planira rje{enje putem me|unarodnog
donatorskog fonda za rje{enje stambenog
pitanja u Srbiji.
ji ne{to znaju o nestalima da
to i ka`u odgovaraju}im tijelima, jer „nema mjesta strahovima od mogu}e odmazde“.
Potpora BiH
Tadi} je konstatirao da je rije~ o centralnom i prioritetnom pitanju u odnosima
dviju dr`ava, uz tvrdnju da je
od nadle`nih institucija u
Srbiji zatra`io da dovr{e proces otkrivanja arhivske gra|e
i dokumentacije, pronala`enje svih informacija vezanih za grobna mjesta te da se
I Srbija ima uvjete za povla~enje tu`be
Srbija smatra da bi pitanje tu`bi bilo najbolje rije{iti vansudskim putem, kazao je Tadi}:
“Srbija tako|er ne insistira na povla~enju tu`bi. [to
se ti~e hrvatskih uslova, ja sam ih primio k znanju. Postoje tako|er i srpski uslovi za povla~enje tu`bi, ali to je
pitanje u nadle`nosti dvije vlade.“
ovo pitanje rije{i do kraja.
„Ukupni proces pomirenja
i uspostavljanje nove dinamike na{ih odnosa jeste vezan
ne samo za doga|aje kao {to
su bili na Ov~ari, Vukovaru i
Paulin-Dvoru ve} i konkretnu
brigu o ljudima koji su najpogo|eniji ratnim zbivanjima
na prostoru nekada na{e zajedni~ke zemlje“, ocijenio je
Tadi}.
„Mi }emo svakako nastojati, svatko iz svoje perspektive,
svatko iz svoje zemlje davati
potporu i budu}nosti BiH“,
naglasila je premijerka Kosor.
Podsjetila je na sna`nu potporu Hrvatske da Bosna i
Hercegovina dobije Akcijski
plan za NATO.
„Danas ovdje `elim re}i da
sna`no podupiremo euroatlantski put Bosne i Hercegovine“, rekla je hrvatska premijerka.
Jadranka DIZDAR
OSLOBO\ENJE
~etvrtak, 25. novembar 2010. godine
INTERVJU
5
Ferida Ni{i}, ~lanica Udru`enja za tra`enje nestalih i zarobljenih iz Had`i}a
Termin nestali je
pogre{an
Taj termin mene stra{no boli, on je
neprimjeren. U na{em slu~aju gotovo se ta~no
zna {ta se desilo, `ivi su svjedoci brojnih
odvo|enja had`i}kih Bo{njaka, pa i likvidacija
Razgovarala:
Edina KAMENICA
• Uvijek govorite o op}em
stradanju, nikad o svojoj porodi~noj drami?
- Ja sam jednog brata izgubila prije rata. Dvadeset je
godina imao kada ga je pregazio voz, tako da smo nas tri
sestre drugog brata Muju Musi}a gledale kao, kako se ka`e,
malo vode na dlanu... Kada su
srpski vojnici, 20. maja, napali Musi}e, moga oca Aliju su
ubili na pragu njegove ku}e, a
brat, kome je tada bilo 30 godina, zarobljen je, zajedno sa
amid`om,
brojnim
amid`i}ima. Ukupno ih je bilo jedanaest. Prema pri~anju
svjedoka, postrojili su njih
`ive, a mrtve poredali, i onda
su ti vojnici pjevali ~etni~ke
pjesme. Potom su ih sve do 23.
juna mu~ili u had`i}kim gara`ama, na razne na~ine se
i`ivljavali nad njima, o ~emu
tako|e imamo saznanja iz raznih izvora, i na kraju su ih
odveli put Lukavice. Jedno
jutro su ih iz tamo{njeg zatvora odveli, u nepoznatom pravcu. Godinamana{eudru`enje
za njimatraga, ali i za informacijama o onima koji su nad
njima izvr{ili zlo~in. Imamo
brojna imena, lista se stalno
dopunjava, pa i informacijama o tome gdje su oni danas.
Dje~ak se otrgnuo
• Gdje su?
- Neki od njih su na funkcijama. Nije normalno da je
zlo~in neka`njen i te{ko je `ivjeti s tim saznanjem. Ali, lak{e je uz nadu da je to samo
privremena situacija. Zlo~in
ne zastarijeva, zar ne?
• Rad u Udru`enju Vama
ne osigurava egzistenciju.
Kako `ivite? Od ~ega?
- Ne ide mi ni sta`, ni osiguranje, dobivam ne{to para u
visini toplog obroka, a moj
mu` je radnik Vranice... Poznato je tamo{nje stanje. @ivi
se opet, najvi{e zahvaljuju}i
mojim sestrama u Njema~koj,
pa nismo socijalno ugro`eni.
Mla|a je oti{la prije rata, a starija u ratu.
• Kako ste iza{li iz
Had`i}a?
- Bila sam sa sestrom, mojim i njenim sinom u centru
Had`i}a... Ali, nisam mogla a
da ne odem do @unovnice,
da vidim {ta se tamo de{ava.
Povela sam sina. Kada sam
shvatila kolika je opasnost, rekla sam djetetu bje`i kroz
{umu, a ja sam se brzo vratila po sestru i njeno dijete. Mi
smo na kraju uspjele izbje}i,
ali je njenog sina srpski vojnik uhvatio za jaknu, i, kada
mu je budnost popustila,
dje~ak se otrgnuo, i pobjegao.
Dugo nije mogao do}i sebi.
Mome sinu D`unejdu su 32
godine, zavr{io je gra|evinsku {kolu, radi kao za{titar, a
k}erki Esmi je 15 godina. Rodila sam je 1996. Ta trudno}a
je, ~ini mi se, Bo`iji dar. Hvala Bogu, odli~an je |ak, mnogi ka`u da je izuzetna, ali neprijatno mi je da ja govorim
o svome djetetu.
• Kako Vam je bilo vratiti
se u Had`i}e?
- [estog marta 1996, dok
sam prilazila Had`i}ima,
pje{ke, na putu je bilo svega, crknutih pasa, sme}a,
okolo puno toga sru{eno,
popaljeno. Mu` me molio
da zbog trudno}e ne idem u
Musi}e, ali nisam ga poslu{ala. Kada sam se porodila,
beba je stalno plakala, ina~e
je bila zdrava. Ljekari su rekli da je to zbog moga neprekidnog pla~a... To je sudbina svih nas koji smo nekoga izgubili. Rahmetli majka je umrla 2005. godine...
Svi mi znamo njenu patnju,
i{~ekivanje vijesti o pronalasku sina, mu`a, brojne
porodice. To ju je ubilo, kao
i mnoge druge...
• Va{ je suprug prona{ao
porodi~no zlato prvi put kad
ste do{li u Musi}e?
- Znao je gdje su ga zakopali moj otac i brat, i na{ao je i jednu i drugu teglu. No, poslije
nekog vremena, oti{li smo
nakratko u Njema~ku, uspjeli zaraditi za kupovinu stana,
i kasnije je taj stan oplja~kan,
pa i na|eno zlato, izuzev onog
koje je tada majka nosila na
sebi. No, samo se mrtve glave
ne mogu nadomiriti.
Pravim imenom
nazvati
PLA^
Kada sam se porodila, beba je
stalno plakala, ina~e je bila
zdrava. Ljekari su rekli da je to
zbog moga neprekidnog pla~a...
To je sudbina svih nas koji smo
nekoga izgubili
• Imali ste snage da dr`ite
lobanju ovog 15. novembra
kada je grobnica u \ur|eva~i otvorena?
- Stalno sam pod stresom,
no}ima oka ne sklopim, uzimam inekelijekove, ali Bog da
snagu, da izdr`imo sve ove godine neizvjesnosti. Udru`enje
je registrovano maja 2000. godine, ali je potraga za na{im
nestalim po~ela puno ranije.
Ne}u re}i da smo apsolutno
usamljeni, zovu nas na razne
strane, skupove, radionice, i sl.
Ali, meni se ~esto u~ini da je
to samo pranje para preko
na{ih le|a.
• [ta bi trebalo promije-
niti da se grobnice br`e
pronalaze?
- Prvo o terminu nestali.
Taj termin mene stra{no boli, on je neprimjeren. U na{em
slu~ajugotovo se ta~no zna {ta
se desilo, `ivi su svjedoci brojnih odvo|enja had`i}kih Bo{njaka, pa i likvidacija. Osim toga, kada stvari ne nazovete
pravim imenom, onda one
imaju i drugo zna~enje. Ta~no
je da je bilo planirano da Bo{njaci nestanu, da se na zna ni
otkud su, ni ko su, i zato nastaju nove traume kada vidite
ljude koji, kao da ih nije ni briga {ta se de{avalo ovdje. Briga njih za moga brata, ro|ake,
i ostale odvedene... Dakle, {ta
raditi? Ako smo mi iz
Udru`enja do{li do informacije o lokaciji grobnice, zar je
trebalo da dignemojavnostna
noge kako bi zvani~nici iza{li
na teren?
• Rekli ste da se vi{ene}ete
pouzdati ni u koga nego samo u sebe?
- Hvala Bogu, pa imamo
podr{ku lokalne vlasti. Na~elnik nam je stavio na raspolaganje bager, i, ~im vrijeme
dozvoli, mi sami idemo na teren... Nije va`no ho}e li to na
kraju neko staviti u svoj
odra|eni posao... Kada pomislim da }e 14 porodica mo}i
i}i na neki grob, i pomoliti se
svome bli`njem, puno mi je
srce, i sve ovo ima smisla. A na
vrhu je samo politika, i stalno
nekakva prebrojavanja, prepucavanja... Kao da je mnogima stalo da se traganje razvla~i unedogled. Evo, kada
smo mi javili da imamo grobnicu, re~eno nam je da }e po
hitnom postupku reagovati.
^ekali smo deset dana.
TAKORE]I... NIJE NEGO
Pred sje dnik HDZ-a 1990
Bo`o Ljubi} rekao je da nikada
ne govori o tre}em entitetu,
ve} o federalnom ure|enju i federalnim jedinicama sa hrvatskom, srpskom i bo{nja~kom
ve}inom i da te jedinice moraju biti multietni~ke. Tako|er
vjeruje da }e budu}u vlast u
BiH ~initi tri nacionalna bloka,
srpski - SNSD i SDS, hrvatski
HDZBiH i HDZ 1990 i bo{nja~ki
- SDP i SDA. “Ta tri bloka nose
vi{e od dvije tre}ine legitimiteta gra|ana, a i svakog naroda
pojedina~no.
6
OSLOBO\ENJE
DOGA\AJI
VIJESTI
~etvrtak, 25. novembar 2010. godine
CIKBiH pokrenuo postupak
Selim Be{lag
Patrick Moon
u ICMP-u
Ambasador SAD-a u BiH Patrick Moon obi{ao je ju~er glavno sjedi{te
Me|unarodne komisije za nestale osobe (ICMP) u Sarajevu. U dru{tvu generalne direktorice ICMP-a Kathryne Bomberger, ambasadorMoon je u sjedi{tuICMP-a informiran o pomo}i koju ICMP
pru`a vladama {irom svijeta. Tako|er je
posjetio glavnu laboratoriju u kojoj ICMP vr{i izoliranje DNK i genetsko profiliranje uzoraka s posmrtnih ostataka i
uzoraka krvi `ivih ~lanova porodica.
“SAD sna`no podr`avaju rad ICMP-a ne
samo u zemljama zapadnog Balkana nego i u Iraku. Putem rada ICMP-a, posebno u BiH, identifikovane su dvije tre}ine
osoba nestalih u sukobima 1990-ih godina“, izjavio je Moon.
Hrvati bojkotovali
sve~anu sjednicu
Sve~anojsjedniciGradskogvije}aMostara, koja je odr`anapovodom25. novembrakoji se u FBiHobilje`ava kao Dan dr`avnosti, ju~ernisuprisustvovalivije}nici iz
hrvatskog naroda, ni gradona~elnik Ljubo Be{li}. Na pitanje novinara zbog ~ega
nisu prisustvovali Hrvati, predsjednik
GV-a Murat ]ori} je rekao da je Be{li} na
slu`benom putu, a da nije upoznat sa razlozima ostalih. Predsjednik Kluba Bo{njaka u GV-u Faruk ]upina smatra da je
nedolazak Hrvata pitanje morala i licemjerstva, a vije}nik SDA IbrahimRahimi}
ka`e da nedolazakHrvatanajboljegovori o njihovom odnosu prema BiH, isti~u}i da je to klasi~anbojkot. Potpredsjednik GV-a DanijelVidovi}izjavio je da na
sjednicunijedo{aozbogranijepreuzetih
obaveza. “Ne znam za nedolazak svih
Hrvata, nije rije~ o dogovoru. Mislim da
je u pitanjuslu~ajnost’’, izjavio je Vidovi}.
interesa?
Postupak je pokrenut zbog navoda da je Be{lagi} istovremeno, osim pozicije
zastupnika, obavljao du`nost ~lana Skup{tine privatnog preduze}a
GIT - Institut za gra|evinarstvo, gra|evinske materijale i nemetale d.o.o. Tuzla
Centralna izborna komisija
BiH donijela je na ju~era{njoj
sjednici odluku o pokretanju
postupka za utvr|ivanje sukoba interesa poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) u Predstavni~kom domu Parlamentarne skup{tine BiH Selima Be{lagi}a.
Dr`avni poslanici na
udaru
Kako je pojasnila glasnogovornica CIK-a BiH Maksida Piri}, postupak je pokrenut zbog
navoda da je Be{lagi} istovremeno, osim pozicije zastupnika, od 13. oktobra 2009. obavljao du`nost ~lana Skup{tine
privatnog preduze}a GIT - Institut za gra|evinarstvo,
gra|evinske materijale i nemetale d.o.o. Tuzla, koje je sklapalo ugovore u iznosu ve}em od
MA[OVI]
CIKBiH je donio
zaklju~ak kojim se
kao preuranjen
odbacuje zahtjev
Republi~ke
organizacije
porodica
zarobljenih i
poginulih boraca i
nestalih civila RS-a
za utvr|ivanje
sukoba interesa
(do)sada{njeg
poslanika u
Predstavni~kom
domu Parlamenta
FBiH iz SDA Amora
Ma{ovi}a
5.000 KM na godi{njem nivou
sa institucijama koje se finansiraju iz bud`eta bilo kog nivoa
vlasti u BiH.
Nedavno je CIK pokrenuo
postupak za utvr|ivanje sukoba jo{ jednogzastupnika- predsjednika Kluba poslanika HDZa BiH u Predstavni~kom domu
PSBiH Velimira Juki}a zbog navoda da u isto vrijeme obna{a
i du`nost ~lana Skup{tine Javnog preduze}a ElektroprivredaHZHB, {to spada u zabranjene aktivnosti.
Budu li sankcionirani Be{lagi} i Juki}, oni }e biti ~etvrti,
odnosno peti zastupnik u Predstavni~komdomuPSBiHkoji su
u toku proteklog ~etverogodi{njeg mandata ka`njeni, odnosno kojim je on oduzet.
To je ranije u~injeno zbog
sukoba interesa poslanicima
Had`i Jovanu Mitrovi}u (DNS),
Savi Eri}u (SDS), te Rifatu Doli}u (DNZ).
Postupak za utvr|ivanje sukoba interesa otvoren je i protiv vije}nika Op}inskog vije}a
Centar Sarajevo iz Stranke za
BiH Fuada Pekmeza. Za njega
se navodi kako je istovremeno,
osim te pozicije, od 3. decembra 2008. i na du`nosti ~lana
Skup{tine, odnosno ovla{tene
osobe (vlasnika) privatnog preduze}a Sam shop Group d.o.o.
- koje je u 2008. i 2009. poslovalo sa institucijama koje se finansiraju iz bud`eta bilo kog nivoa
vlasti u iznosu ve}em od 5.000
KM na godi{njem nivou.
CIKBiH je donio zaklju~ak
kojim se kao preuranjen odbacuje zahtjev Republi~ke organizacije porodica zarobljenih i
poginulih boraca i nestalih ci-
Studija o za{titi prava `ena `rtava rata
Svjedokinje nisu
dovoljno za{ti}ene
Ve}ina od pedesetak `ena, koje su pred me|unarodnim
i doma}im sudovima svjedo~ile o ratnim zlo~inima, tokom
izrade studije kazala je da se osje}a minimiziranim
Smotra 6.
pje{adijske brigade
Povodom 1. decembra, Dana OSBiH
i pete godi{njice postojanja zajedni~ke
vojske, u kasarni “Vojvoda Radomir Putnik“ u Doboju, ju~er je izvr{eno sve~ano
postrojavanje vojnika i starje{ina Petog
bataljona logisti~ke podr{ke 6. pje{adijske brigade OSBiH. Zapovjedniku
ove jedinice brigadiru Smajilu O{trakovi}u raport je predao na~elnik [taba logistike, brigadir Marijan Peji}. Ovom
sve~anom ~inu, pored vojnika i starje{ina OSBiH, prisustvovali su nedavno
imenovani potpredsjednik RS-a Enes
Suljkanovi}, predstavnici EUFOR-a, Op{tine Doboj, CJB-a Doboj, predstavnici
vjerskih zajednica, te gra|ani susjednih
prigradskih naselja.
M. B.
Svjedokinje ratnih silovanja
pred sudovima u Bosni i Hercegovini, te Me|unarodnim
krivi~nim sudom u Haagu, ne
osje}aju se do vo ljno za {ti}enim, je dan je od za klju~aka studije “...I da se nigdje nikome na svijetu ne
dogodi“, koja je predstavljena
ju~er u Sarajevu.
Iskori{tene i odba~ene
Studija je prezentirana na
okruglom stolu pod nazivom
“Procesuiranje seksualnog
nasilja u oru`anim sukobima
- za{tita prava `rtava svjedokinja ratnog seksualnog nasilja“, ko ji su or ga ni zo va li
me|unarodna humanitarna
organizacija za `enska prava
Medica Mondiale i misija OSCE-a u BiH.
Autorice studije, Gabrijela
Mi{kovski i Gorana Mlinarevi} su tokom istra`ivanja obavile razgovore sa oko pedeset
svjedokinja `rtava seksualnih ratnih zlo~ina i zaklju~ile
da se ve}ina njih osje}a minimizirano.
- @elja svjedokinja `rtava je
da ih se u sudnici tretira kao
ljudska bi}a, a ne kao subjekt
ko ji }e bi ti is ko ri {ten i
odba~en. Sve `ene o~ekuju
da budu tretirane kao ljudska
bi}a, {to sad ba{ i nije slu~aj,
navela je Mlinarevi}.
Prema njezinim rije~ima,
`enama svjedokinjama bilo bi
lak{e kada bi imale vi{e informacija o procedurama koje ih
o~eku ju pri li kom svje do~enja, kada bi bile pripremljene za svjedo~enje i imale me|usobnu podr{ku.
Misija OSCE-a smatra da se
za{tita prava i problemi `rtava svjedokinja moraju hitno
rje{avati, posebno kada je rije~ o `rtvama silovanja.
- U suprotnom, Bosna i
Her ce go vi na je dnos ta vno
ne}e mo}i ostvariti ciljeve iz
Strategije za procesuiranje
ratnih zlo~ina, odnosno proce su ira ti pre dme te ra tnih
zlo~ina do 2015. godine, upozorila je Stephanie Barbour,
pravna savjetnica u misiji
OSCE-a u na{oj zemlji.
Osni va~ica or ga ni za ci je
Medica Mondiale Monika
Hauser podsjetila je ju~er da
`enska prava, iako odre|ena
i Rezolucijom UN-a, jo{ nisu
postala stvarnost.
Neure|eno dru{tvo
- U procesu zacjeljivanja
rana od velike je va`nosti da
`rtve svoju istinu iznesu pred
sudom. Studija je pokazala da
svjedo~enje postaje te`e kada su svjedokinje zabrinute
za svoju sigurnost, rekla je
Hauser, dodav{i da se nasilje
nad `enama nastavlja onda
OSLOBO\ENJE
~etvrtak, 25. novembar 2010. godine
DOGA\AJI
7
VIJESTI
gi} u sukobu
Selim
Be{lagi}:
Mogao bi
biti ~etvrti
ili peti
zastupnik
koji }e biti
ka`njen
vila RS-a za utvr|ivanje sukoba
interesa (do)sada{njeg poslanika u Predstavni~kom domu
Parlamenta FBiH iz SDA Amora Ma{ovi}a.
- Utvr|eno je kako se ne radi
o sukobu interesa s obzirom na
to da se organ koji se navodi u
prijavi (Institut za nestale osobe BiH) ne vodi kao udru`enje
u skladu sa Zakonom o
udru`enjima i fondacijama BiH,
naglasila je Piri}.
No, ona je istakla kako je CIKBiH na ju~era{njoj sjednici
potvrdio raniji zaklju~ak kojim
se nastavljanalog te dr`avneinstitucije za provjerom eventualnog postojanja obavljanja nespojivosti funkcija u skladu sa
odredbama Izbornog zakona
Amor
Ma{ovi}:
Istraga
nastavljena
BiH u slu~aju Amora Ma{ovi}a.
Naime, iako je Ma{ovi}u 22.
novembra prestao mandat poslanika u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH, on je na
proteklim op}im izborima izabran za poslanika u Skup{tini
Kantona Sarajevo koja se, tako|er, vodi kao pozicija izabranog zvani~nika.
Zvani~nik i dionice
Po zahtjevu novoizabranog
poslanika SDA u Predstavni~kom domu Parlamentarne
skup{tine BiH Zijada Jagodi}a
da li slu~aj istovremenog obavljanja te pozicije i posjedovanje
dionica u ve}em broju firmi u
BiH dovodi do sukoba interesa,
CIKBiH je dao svoje o~itovanje.
BA[ GA ZANIMA
Novi dr`avni
poslanik Zijad
Jagodi} interesirao
se da li je
sukob interesa
obavljanje te
pozicije i
posjedovanje
dionica u ve}em
broju firmi u BiH
U odgovoru Jagodi}u nagla{eno je kako, ina~e, obavljanje
pozicije izabranog zvani~nika i
istovremeno
obna{anje
du`nosti ~lana skup{tine u bilo kom obliku u preduze}u dovodi do sukoba interesa ako je
Ivo
Divkovi}:
Nije u
sukobu
interesa
ono sklapalo poslove sa institucijama koje se finansiraju iz
bud`eta bilo koje razine vlasti u
BiH u vrijednosti ve}oj od 5.000
KM godi{nje. Navedeno je i da
se takvoj osobi ostavlja zakonski rok od tri dana da po preuzimanju du`nosti podnese ostavke na sve nespojive, odnosno
funkcije koje je mogu dovesti u
sukob interesa.
Na zahtjev zastupnika u
Skup{tini Tuzlanskog kantona
iz SDP-a Ive Divkovi}a, CIK je
dao o~itovanje kako obna{anje
te i pozicije zamjenika predsjednika Skup{tine Privredne komore TK-a ne dovodi do kr{enja odredbi Zakona o sukobu
interesa u organima vlasti FBiH.
Almir TERZI]
Prijevremeni izbori za na~elnike
Devet stranaka ispunilo uslove
Koncerti povodom
bijelog Schengena
^lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} primio je ju~er premijera
FBiH Mustafu Mujezinovi}a. Mujezinovi} je detaljnije informirao Izetbegovi}a o inicijativi za odr`avanje koncerata filharmonija iz Albanije i BiH
kojim bi sve~ano bilo obilje`eno ukidanje viza za gra|ane ovih dviju zemalja. Planirano je da u Sarajevu 21. decembra bude odr`an koncert s operom
i solistima iz Tirane, a dva dana kasnije bi bio odr`an koncert Sarajevske filharmonije u Tirani. Mujezinovi} je
obavijestio Izetbegovi}a da je, s obzirom na povod odr`avanju ovih koncerata, uputio predsjedavaju}em i ~lanovima Predsjedni{tva BiH prijedlog da
Predsjedni{tvo BiH bude pokrovitelj
ove manifestacije.
Izabrane sudije
Visoko sudsko i tu`ila~ko vije}e
imenovalo je Mirka Bo`ovi}a, Enidu
Had`iomerovi} i [ahbaza D`ihanovi}a za sudije Suda BiH. Za sudije
Osnovnog suda u Banjoj Luci izabrani su Sanela Kori~i}, Adrijana Gavrilovi} - Trivi}, Vladana Graovac,
Bra ni mir Ju ki}, Bi se ra Ko va~evi},
Darko Stameni} i Amela Vrbanjac. U
Osnovnom sudu u Bijeljini Ljilja Rajkovi}, [efkija Plasto u Osnovnom sudu na Sokocu, a Radmila Radoj~i} na
poziciju dodatnog sudije u Osnovni
sud u Doboju. U Kantonalnom sudu
u Novom Travniku imenovana je Vera Derling, a Amir Ahmetspahi} u
Kantonalnom sudu u Gora`du. Azra
[unje imenovana je za sudiju Kantonalnog suda u Mostaru, a Efraim
]osi} na poziciju dodatnog sudije u
J. F.
Kantonalni sud u Sarajevu.
SBB vra}en na dopunu, a prijave SRS-a dr. Vojislav [e{elj
za dvije op{tine kao i SPO-a odbijene
@elja svjedokinja `rtava
je da ih se u sudnici
tretira kao ljudska bi}a
Foto: D. ]UMUROVI]
kada dru{tvo o tim zlo~inima {uti.
Dr`avni ombudsmen BiH
Jasminka D`umhur istakla je
da se BiH nalazi u kriti~nom
tranzicijskom momentu, u
ko jem je od mno gih
me|unarodnih tijela prepoznata kao kr{iteljica ljudskih prava.
- Mi nismo rije{ili status
onih koji su u ratu postali
`rtve i to upravo zato jer
`ivimo u neure|enom dru{tvu, rekla je D`umhur, dodav{i da se mora znati {ta se
sa svjedokinjama zbiva prije ili nakon njihovog boravka u sudu.
J. F.
Centralna izborna komisija BiH ju~er je nakon izvr{enih provjera izvr{ila ovjeru
prijava politi~kih stranaka i
ne za vi snih kan di da ta za
u~e{}e na pri je vre me nim
izbo ri ma za na~el ni ke
op}ina Bi ha}, Srbac,
Od`ak/Vukosavlje, Srebrenik, Kalesija/Osmaci, [ekovi}i, Ora{je/Donji @abar i
Vogo{}a, zakazanih za nedjelju,16. januar 2011. godine.
Rok - dva dana
Ovjera je data SDP-u BiH za
u~e{}e na pri je vre me nim
izborima za na~elnike op}ina
Biha}, Od`ak/Vukosavlje, Srebrenik i Vogo{}a, SNSD-u i
SDS-u za na~elnike op}ine
Srbac, Od`ak/Vu ko sav lje,
Ora{je/Donji @abar, Kalesija/Osmaci i [ekovi}i. Na{a
stranka dobila je ovjeru za
u~e{}e na izborima za na~elnike op}ina Biha}, Srebrenik,
Kalesija/Osmaci i Vogo{}a,
PDP za na~elnika Op{tine [eko vi}i, SDA za na~el ni ke
op}ina Biha}, Od`ak/Vukosav lje, Sre bre nik, Ka le si ja/Osmaci i Vogo{}a. GDS je
dobio ovjeru za u~e{}e za
na~elnika Op}ine Srebrenik,
SDU za na~elnika Op}ine Biha}, a SRS dr. Vojislav [e{elj za
na~elnike op{tina Srbac, Ora{je/Donji @abar i [ekovi}i.
Nezavisni kandidat Ibrahim Bajraktarevi} dobio je
potvrdu za u~e{}e na izborima za na~elnika Op}ine Srebrenik, Savo Jovi}i} za na~elni ka Op}ine Ora {je/Do nji
@abar, a Ka jo ^a bri} za
na~el ni ka Op}ine Ka le si ja/Osmaci.
SBB-u BiH, u skla du sa
~lanom 4.6 stav (3) Izbornog
zakona BiH, ostavljen je rok
od dva dana da otkloni nedostatak u prijavi, odnosno
dostavi dovoljan broj validnih potpisa podr{ke bira~a
za ovjeru za u~e{}e na prijevre me nim izbo ri ma za
na~elnike op}ina Biha}, Srebrenik i Vogo{}a.
SRS odbijen
CIKBiH odbio je prijavu
SRS dr. Vo ji slav [e {elj za
u~e{}e na pri je vre me nim
izbo ri ma za na~el ni ke
op}ina Od`ak/Vukosavlje i
Ka le si ja/Osma ci jer ni su
ispunjeni zakonom propisani uslovi (nisu dostavljeni
po tpi si po dr{ke bi ra~a).
Odbijena je i prijava Srpskog
po kre ta obno ve RS-a za
u~e{}e na izborima za na~elnika Op}ine [ekovi}i (neblagovremena prijava i nije
dostavljena li~no).
U skladu sa uputstvom o
redoslijedu i rokovima izbornih aktivnosti za provo|enje
pri je vre me nih izbo ra, rok
za dos tav lja nje pri ja va za
ovjeru koalicija isti~e 30. novembra.
A. T.
Klju~ vrata
NATO-a je u BiH
Ameri~ki ambasador pri NATO-u Ivo
Dalder smatra da je nerije{eno pitanje
vojne imovine u BiH potencijalni problem u budu}im odnosima sa NATOom. “Od ljudi u BiH zavisi da li }e na
ovom primjeru pokazati da je BiH
funkcionalna dr`ava. Kada to bude rije{eno, BiH }e imati drugi nivo pomo}i
i drugi nivo interakcije sa NATO-om
kroz MAP“, rekao je on za Radio Slobodna Evropa. Dodao je da }e odluka o
tome koliko }e brzo do}i do pribli`avanja BiH NATO-u zavisiti od situacije u
samoj BiH i koliko brzo }e biti dostignuti standardi koji su postavljeni.
“Ukoliko budu dostignuti standardi i
ukoliko prisustvo BiH u NATO-u doprinosi ukupnoj sigurnosti, slijedi}e poziv za ~lanstvo“, naglasio je.
OSLOBO\ENJE
~etvrtak, 25. novembar 2010. godine
DOGA\AJI
Na had`i}koj \ur|eva~i prestaje traganje za nestalim
9
VIJESTI
Dodik razgovarao
s Ku~anom
Narod preuzeo sve u svoje ruke
Foto: Didier TORCHE
Pet godina nesanice
autora skice
U proteklim danima je prona|eno 14 tijela, pa se, za sada,
ukoliko se naravno poka`e da sva tijela pripadaju tra`enim
Bo{njacima, broj nestalih had`i}kih Bo{njaka sveo na 99
Bagerista, koji je i ju~e, kao
i dan ranije, uzaludno prekopavao zemlju u had`i}koj
\ur|eva~i, od danas je, {to se
ti~e tog lokaliteta, slobodan.
Jer, livada, veli~ine oko pet
dunuma, na kojoj za nestalim
i zarobljenim traga Udru`enje
za tra`enje nestalih i zarobljenih iz Had`i}a ponovo }e biti
pretra`ivana u prolje}e, kazao
nam je ju~e Admir Mujanovi},
op}inski vije}nik iz Had`i}a,
naglasiv{i: “Na okolnim planinama je ve} pao snijeg...”
Kao {to je poznato, u proteklim danima u kojima se tragalo, prona|eno je 14 tijela, pa se,
za sada, ukoliko se naravno poka`e da sva tijela pripadaju
tra`enim had`i}kim Bo{njacima, broj nestalih sa liste
Udru`enja sveo na 99.
Porodice nekih od tih nestalih ve} su bili u viso~koj
mrtva~nici, na tzv. preliminarnom prepoznavanju, ali }e ko{tani uzorci sa kompletnih skeletnih ostataka biti uzeti ovih
dana, a, nakon {to do|e rezultat, bit }e obavljena i identifikacija, ~uli smo ju~e od Lejle
^engi}, portparolke Instituta za
nestale BiH koja nam je potvrdila kraj pretrage na tom terenu, za sada.
Samo ne}u re}i ime
Ina~e, Mujanovi} je i najzaslu`niji za pronalazak dosada{njih posmrtnih ostataka.
“Sve }u vam re}i, samo me ne
pitajte za ime ~ovjeka od kojeg
sam dobio skice“, ka`e nam
Admir, koji je i prije rata `ivio u
Had`i}ima, ali, kada se, kakonavodi, u zrakuosjetilo da se ne{to
opasnosprema i kada su po~ele
pri~e o podjelama i prebrojavanju, ne samokrvnihnego i geografskih zrnaca, Mujanovi} se
vratio u rodnu Crnu Goru.
Ponovo je do{ao u Had`i}e
1997. i sada se bavipreprodajom
nekretnina, pa je, rade}i ovaj
posao, i upoznao autora skice.
“Dug je bio na{ razgovor, jer
sam osjetio da raspola`e informacijama. U po~etku je sve
negirao, ni{ta nije ~uo, ni{ta
nije vidio, ali uskoro je po~eo
iznositi neke detalje iz kojih je
bilo jasno da je on va`an svjedok. Rastali smo se s tim da }e
razmisliti o mojoj ponudi da otkrije lokacije grobnica. A u svemu sigurno nije bilo nebitno ni
to {to je bio zadovoljan mojim
obavljenim poslom“, prisje}a
se Mujanovi}.
Pet godina kasnije, po{tar je
na Mujanovi}eva vrata donio
kovertu u kojoj su rukom bila
nacrtana mjesta, na kojima bi
trebalo da se nalaze likvidirani
Bo{njaci.
U kasnijem njihovom razgovoru, ovaj je rekao Mujanovi}u da se dugo dvoumio, ali nije vi{e mogao spavati.
Jedna od grobnica je, prema
tom anonimnom svjedoku, trebalo da bude u Mi{evi}ima, ali
je nije bilo.
U \ur|eva~i se skica poklapala u metar. Grobnica je prona|ena za pola sata.
Strah ubica
“Pretpostavljam da su ~etiritijela iz grobnice u Mi{evi}ima
preba~ena na nekodrugomjesto, vjerovatno blizu prvobitnog.
Ukopavanju tih ljudi, kako sam
saznao, prisustvovalo je vi{e
osoba, i neko od njih se sigurno upla{io da }e ova biti otkrivena, pa je htio zavarati trag“,
smatra Mujanovi}, koji, ina~e,
ka`e da nikome, ni tu`iocu, nije otkrio ni{ta vi{e od ovog {to
govori nama.
“Moj je cilj isklju~ivo to da
prestane agonija ljudi koji tragaju za svojim najbli`im. Isto
bih uradio i da saznam za neku
grobnicu u kojoj su nebo{njaci! Postoje institucije i dobro
pla}eni pojedinci koji treba da
se bave ostalim. Zato me i raduje susretljivost op}inskog na~elnika u ovom slu~aju. On je
Udru`enju na raspolaganje sta-
Masovna grobnica
u Mili}ima
U Mili}ima, u naselju
Kaldrmice, ju~e je locirana
novamasovnagrobnica, za
koju se osnovanopretpostavlja da je primarna, i da u
sebikrijevi{edesetinatijela srebreni~kih `rtava iz
jula 1995. godine.
“Istovremeno, ju~e su i u
Kozarcu, u {ehidskommezarjuKami~ani, ekshumirana~etiriskeletnaostatka
za koje se vjeruju da pripadaju civilima bo{nja~ke
nacionalnosti. Prona|eni
su kraj turbeta u mezarju,
i preba~eni u Centar za
obdukciju i identifikaciju u
[ejkova~i, gdje }e biti uzet
ko{tani uzorak, i izvr{ena
identifikacija. Potraga za
nestalim u Prijedoru se
nastavlja“, rekla nam je ju~e
Lejla ^engi}, portparolka
Instituta.
viobager, a mi smo u \ur|eva~i
i otkopali grobnicu tim bagerom, koji je povu~en kada su
do{li djelatnici Instituta. Opet
}emo isto uraditi, ~im vrijeme
dozvoli. Mi sa traganjem
ne}emo prestati. Uostalom,
op}inski sam vije}nik, narod mi
je dao glasove ne za to da vodim
praznu pri~u nego da konkretno poma`em gdje god mogu.
Ja to i ina~e radim, a i na sve ovo
gledam kao na humanitarni
anga`man“, govori Mujanovi},
koji, ina~e, predla`e da se pri Institutu za nestale BiH oformi
specijalni tim, sastavljen od ljudi koji bi se bavili isklju~ivo
prikupljanjem informacija. Njihovi istra`itelji imaju jo{ “sto”
drugih obaveza... Evo, kao {to
nas dvojesadarazgovaramo, tako sam ja, svojevremeno, pri~ao
s autorom skice. Isplatilo se”, govori Mujanovi}.
E. KAMENICA
Biv{i slovenski predsjednik Milan
Ku~an, koji je nedavno prihvatio polo`aj izvjestitelja za BiH, razgovarao je
ju~er u Banjoj Luci s predsjednikom
RS-a Miloradom Dodikom, saznaje
Fena. “Ne namjeravam davati recepte. Cilj misije u prvom je redu da se ustanovi postoji li i kolika je spremnost
politi~kih snaga u toj dr`avi, nakon nedavnih parlamentarnih izbora, za radikalnije ustavne reforme koje bi
omogu}ile ve}u djelotvornost dr`ave
i njeno pribli`avanje evropskim integracijama“, rekao je Ku~an. Dodik je
prenio stavove RS-a o najva`nijim pitanjima u BiH, potvr|eno je iz Dodikovog kabineta.
Novi mediji na
stari na~in
^etvrta jednodnevna edukativna
konferencija Sarajevo PR Open u organizaciji agencije Prime Communications o temi Novi mediji na stari
na~in - Online konverzacija i Social
web odr`ana je ju~er u Sarajevu. Sarajevo PR Open je po ~etvrti put okupio PR prakti~are i profesionalce iz
BiH, kao i stru~njake za online komunikaciju iz regije koji su na ovom
skupu razmijenili iskustva o zna~aju
komunikacije na internetu. Predstavljeni su primjeri iz prakse i zbog ~ega
internet mo`e biti i prijatelj, ali i neprijatelj svih kompanija i institucija,
zbog ~ega su dru{tveni mediji zna~ajni za komunikaciju zaposlenih i kako
se koriste u politi~ke svrhe.
Opasna nacionalna
teritorijalizacija
Liberalno-demokratska stranka je
apsolutno uvjerena da bilo koja teritorijalizacija, bilo koje nacije, ne donosi ni{ta dobro BiH. Ovo je ju~er na
pres-konferenciji u Sarajevu kazao
predsjednik te stranke Bojan Zec Filipovi}. Po njegovim rije~ima, zbog
lo{e izvedenih postizbornih razgovora i ozbiljno naru{ene atmosfere unutar nacionalnih korpusa, u ovom trenutku se reaktivirala ponuda da se radi na teritorijalizacijama nacija u
BiH kao kona~nom rje{enju pitanja
BiH. “Bez obzira na sve nacionalne
politike, bez obzira na sve `elje stranaka da ~uvaju kolektivni identitet,
naspram, ~ak po~esto individualnog, to se ne mo`e ostvariti teritorijalizacijom“, kazao je Filipovi}. Istaknuo je da je dobra vijest u BiH u
ovom trenutku na~in na koji se pona{a Predsjedni{tvo BiH.
OSLOBO\ENJE
Zavr{en 19. bajramski malonogometni turnir
Olimpic
slavio u finalu
SARAJEVSKO IZDANJE
44. strana
~etvrtak, 25. novembar 2010. godine
Sino} u Narodnom pozori{tu Sarajevo
Svjetska praizvedba
Nova eksplozija
u rudniku
Vjeruje se da niko od 29 rudarazarobljenihpro{logpetka u rudniku na
NovomZelandunijevi{e`iv, po{to
se dogodilanovaeksplozijakojunikonijemogao da pre`ivi, saop}ila je
ju~er policija. Spasila~ke ekipe uspjele su u utorak, nakon nekoliko
poku{aja, da probu{eprolaz do glavnogtunela u rudnikuugljaPikeRiver na juguNovogZelanda, ali ih je
iz otvorado~ekaovrelizrakzasi}en
metanom i ugljenmonoksidom,
{to je onemogu}ilo spasioce da
nastave s potragom, prenijele su u
srijeduagencije. “Na{e je uvjerenje
da nikonijepre`ivio. To je jedna od
najtragi~nijih situacija u kojoj sam
se na{ao kao policajac“, izjavio je novinarima policijski inspektor Gary
Knowles.
Da praizvedba ove
kompozicije
predstavlja kulturni
doga|aj godine u
BiH, potvrdila je
publika na kraju
40-minutnog
koncerta
Duhovni karakter
Uz orkestar Sarajevske filharmonije, kojim je dirigirao maestro Julio Mari}, nastupio je i Hor NP-a Sarajevo.
Sa punim `arom svi oni su
izveli ovu simfoniju za orkestar, mje{oviti hor i soliste, koja ima sedam stavki. Tema je
izrazito duhovnog karaktera i
tretira tri najve}e monoteisti~ke religije dana{njice - judaizam, kr{}anstvo i islam.
Partitura simfonije sadr`i 268 stranica notnog teksta i ukupno 1.031 takt
Po his to rij ski pos tav lje nom toku, simfonija je veoma interesantna, s obzirom
na to da crta put islama ka
bh. prostorima prije sedam
stolje}a izgonom sefarda, sufija, katolika i drugih iz tada{nje [panije – dakle, dolazak islama na ove prostore
prije Osmanlija.
Budu}nost
Pisana je tonalnim jezikom
koji u biti personificira skladnost i savr{enstvo Tvorca.
POSLJEDNJE VIJESTI
JASMINU RENDI]U PRODU@EN PRITVOR - Tuzlaku Jasminu Rendi}u, koji se od 27. aprila ove
godine nalazi u srbijanskom ekstradicionom pritvoru u Sremskoj Mitrovici, na prijedlog istra`nog sudije, produ`en je pritvor za dodatna
dva mjeseca. Rendi} od ponedjeljaka {trajkuje
gla|u. Uhap{en je na osnovu Interpolove potjernice, koju je za njim raspisala dr`ava Afganistan.
Na teret mu stavljaju kra|u dva zlatna, dijamantna prstena, ~ija je vrijednost procijenjena na oko
pola miliona ameri~kih dolara.
OSU\EN IMAM KOJI JE O@ENIO DJEVOJ^ICU Indone`anski imam koji je izazvao zgra`anje nacije
o`eniv{i 12-godi{nju djevoj~icu osu|en je na ~etiri
godine zatvora. Sudije u oblasnom sudu Semarang proglasile su krivim Pujiona Cahyoja Widiantoja (46) za seksualno zlostavljanje maloljetnice.
Policija je vratila njegovu mladu suprugu njenim
roditeljima uskoro nakon vjen~anja.
U SUDARU AUTOBUSA I KAMIONA 19 MRTVIH
- U sudaru kamiona i autobusa na autocesti prema Santiagu poginulo je 19 osoba i 23 su povrije|ene. Broj mrtvih je narastao nakon {to je jedan
od povrije|enih preminuo u bolnici. Devet povrije|enih je u kriti~nom stanju. Me|u poginulima
su i voza~i autobusa i kamiona.
Par ti tu ra
sim fo ni je
sadr`i 268 stra ni ca no tnog
tek sta i uku pno 1.031 takt,
a skladatelj Ja`i} ju je pisao
go di nu.
O tome da su se samo neki
na{i kompozitori usu|ivali
napraviti novo vokalno instrumentalno djelo, rekao
nam je Ivica [ari}, naglasiv{i
da je za pohvalu da neko u
svojim po~ecima ima hrabrosti krenuti u ovakvo komponiranje.
Podsjetio je da su i dosada{-
Foto: Didier TORCHE
Identifikovano
{est `rtava
nja djela na{ih kompozitora
dugovje~na, kao naprimjer
“Hasanaginica“ i “Aska i vuk”
Asima Horozovi}a, te ocijenio
da }e i ovo uspje{no Ja`i}evo
djelo sigurno do`ivjeti jo{
mnogo izvedbi.
Za Gradimira Gojera, direkto ra NP-a Sa ra je vo, bu du}nost gla zbe na ovim
prostorima je isklju~ivo u
na{im skladateljima i to onima koji }e znati donijeti nove partiture.
U Komemorativnom centru u
Tuzliju~er je, pod rukovodstvomdr.
VedeTuce, vje{takasudskemedicine, i u prisustvu ~lanova porodica,
identifikovano {est `rtava koje su
stradale u op{tinamaZvornik i HanPijesak. Identifikovani su: Mirsad
(Safet) Muji}, (1960), nestao1992. u
mjestuNovaKasaba, op{tinaZvornik, ekshumiran1998. u istommjestu i Zijad(Ramiz) Hasanovi}, (1969),
nestao1992. u mjestuRu`inaVoda,
op{tina Han-Pijesak, ekshumiran
2004. u Trnovcu, op}ina Tuzla. Izvr{eno je i kompletiranjeskeletaHasiba(Alije) Avdi}a, (1962) u mjestu
Klisa, op{tinaZvornik, Smaila(Agana) \afi}a, (1961) u Zvorniku, Muhameda (Avdije) D`ini}a, (1974) u
mjestu Petkovci, op{tina Zvornik i
Feridu (Kasima) Had`iavdi}u,
(1960) u mjestuDivi~, op{tinaZvornik. Uzroksmrti su prostrelneozljede, kazao je dr. Tuco.
S. K.
Mr. S.
ULUBiH povodom Dana dr`avnosti
Avangardna uloga umjetnosti
Umjetnost je sino} potvrdilasvojuavangardnuuloguprela`enja preko granica. Kao {to
re~e Faruk [ehi}, “i brisanja
granica u zemlji u kojoj su granice centralna metafora dana{njeg `ivota“. Naime, prepunaGradskagalerijaCollegiumArtisticum, potvrda je za to.
I povod za okupljanje - obilje`avanje Dana dr`avnosti
BiH. Gradona~elnik dr. Alija
Behmenotvorio je ovogodi{nju
Revijalnu izlo`bu, na kojoj je
svoje radove izlo`ilo ~ak 156
autora i to iz svih krajeva BiH,
kazav{i da time„umjetnicipokazujuodnosprema BiH i njenoj opstojnosti“:
- Izlo`enieksponatinoseporuku kako je va`no svakodnevno`ivjetinenasilje, graditi mir
na svakomkoraku. To je na{ zalog za budu}nost ove zemlje.
ZahvalniceULUBiH-avete-
Miroslav Laj~ak
se vra}a u BiH?
Foto: D. TORCHE
U Narodnom pozori{tu Sarajevo sino} je premijerno
izvedena “Simfonica islamica“, novo djelo mladog bh.
kompozitora Ammara Ja`i}a.
Da praizvedba ove kompozicije predstavlja kulturni doga|aj godine u BiH, potvrdila je publika na kraju 40-minutnog koncerta, nagradiv{i
aplauzom izvo|a~e: sopranisticu Ademu Pljevljak - Krehi}, tenora Tvrtka Stipi}a,
gosta iz Hrvatske i basa Ivicu
[ari}a.
ranima umjetnicima uru~ila
je VeraBrigi}, nekada{njisekretarUdru`enja. Dobili su ih AntonijaKonaj, TomislavPerezi},
FlorijanMi}kovi}, MustafaPa{i} i Ahmed Kari}.
Ovo je do sada rekordan
broj izlaga~a, a za ovu izlo`bu
slikari, grafi~ari i kiparisami su
odabrali po dva rada, tako da
su izlo`ena djela raznolika po
temama i tehnikamarada. Re-
vijalnikarakterizlo`bedaje na
znanje da je oslobo|ena bilo
koje selekcije, tako da je okupila brojne likovne doajene
poput Bo{ka Ku}anskog, SalimaObrali}a, HalilaTikve{e, Perice fra Vidi}a, Affana Rami}a,
Edina Numankadi}a... Sarajevska publika }e izlo`ene radove mo}i pogledati do 15.
decembra.
Mr. S.
Biv{i visoki predstavnik za BiH
MiroslavLaj~aknajozbiljniji je kandidat za prvog ~ovjeka Delegacije
Evropskekomisije u Sarajevu, prenosi Srna pozivanje na dobro obavije{ten diplomatski izvor. Prema
tom izvoru, {ef evropske diplomatijeCatherineAshtonna sve na~ine
poku{ava da privoli Laj~aka da se
vrati u BiH. Laj~ak bi 1. decembra
trebalo da preuzmedu`nostgeneralnog direktora Evropskog spoljnopoliti~kog servisa, ali Ashton
smatra da bi on u ovom trenutku
bio mnogo korisniji u BiH.
Policija u Palama privela Kenana [uvaliju,
kod kojeg je prona|en arsenal oru`ja
Naoru`an
vrebao
autobusku
stanicu 15
D`ombi} po~eo
konsultacije 3
za sastav vlade
str.
str.
FOTO BETA
www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 4417 • ^ETVRTAK 25. NOVEMBRA 2010.
POSJET} A
Boris Tadi
u Zagrebu
razgovarao
sa Ivom
Josipovi}em
Prioritet
tra`enje nestalih
Milorad
Bara{in,
glavni
tu`ilac
Tu`ila{tva
Bosne i
Hercegovine
str. 6
str. 4 i 5
Optu`uju
nas jer smo
dirnuli u
krupni
kriminal
25.11.2010.
Doga|aji
4
Prioritet Srbije
i Hrvatske
tra`enje nestalih
Prva
zvani~na
posjeta
srbijanskog
predsjednika
a
Borisa Tadi}
Zagrebu
Poruke: Hrvatska }e biti uporan zagovaratelj
srpskog pristupa Uniji, rekao Josipovi},
dok je Tadi} u "Zlatnu knjigu" u
sjedi{tu hrvatske vlade upisao "Neka
ovo bude nova stranica zajedni~ke istorije"
ZA GREB - U po slje dnjih
deset mjeseci rije{eno je dosta
otvorenih pitanja izme|u Srbije
i Hrvat ske, a pri ori tet me |u
onim ne ri je {e nim je pro blem
nestalih, konstatovali su predsjednici ove dvije dr`ave, Boris
Tadi} i Ivo Josipovi}.
Tadi}a je tokom prve zvani~ne posjete, koja traje dva dana,
uz sve dr`avni~ke po~asti ispred
svog kabineta na Pantov~aku do~ekao Josipovi}, nakon ~ega su
njih dvojica prvo razgovarala u
~etiri oka, a zatim i sa delegacijama dviju dr`ava.
U de le ga ci ja ma Srbi je i
Hrvatske bilo je po nekoliko ministara obje vlade, poslanici u parlamentima Hrvatske i Srbije, te
drugi visoki zvani~nici.
To kom za je dni ~ke
konferencije za novinare Josipovi} je rekao da je izme|u dvije
dr`ave u~injen veliki napredak u
me|usobnim odnosima, a posebno je istakao da je postignut na~elan dogovor o rje{avanju pitanja
povratka izbjeglica.
"Napravljen je pomak na pitanjima povratka kulturnog blaga.
Ostalo je jo{ nekoliko te{kih pitanja. Jedno od njih kao prioritetno
za Hrvatsku je rje{avanje sudbine
nestalih osoba", kazao je Josipovi}.
To kom sas tan ka de le ga ci ja
Srbije i Hrvatske predvo|enih njihovim predsjednicima bilo je rije~i o una pre |e nju eko nom skih
odnosa kao i o tome da je zajedni-
Jake mjere
bezbjednosti
[b!wsj!kf!n f!cp!s bw!l b
Cp!sj!tb!Ub!ej!~b!v!Iswbu!.
tlpk!ob!tob!{j!tv!wj!tp!lf
nkf!sf!cf{!ckf!eopt!uj/!J{
uji!sb!{mp!hb!oj!op!wj!obs!.
tljn!flj!qb!nb!oj!kf!cjp
ep!qv!|ufo!vmb!{bl!ob!{b!.
hsf!cb!•lj!bfsp!espn!lb!.
lp!cj!cjp!tojnmkfo!tbn
ep!mb!{bl!wj!tp!lp!h!hpt!ub/
Lp!mp!ob!qpe!qsb!uokpn
np!hmb!kf!cjuj!tojnmkfob
t!qsp!qj!tb!of!veb!mkf!opt!.
uj/!V{!usb!t v!lp!kpn!kf
qsp!mb!{ jp!vlmbokbop!kf
twf!|up!npaf!qsfe!tubw!.
mkb!uj!pqb!toptu!qp!cf{c.
kfeoptu/![b!h sf!q •b!o jlp!kj!tv!ob!wj!lmj!ob!qp!tkf!.
uf!wjtplji!ef!mf!hb!dj!kbvhmb!wopn!tv!qp{!esbw!.
mkb!mj!qp!tkf!uv!qsfe!tkf!eoj!.
lb!Tscj!kf/
~ka sudbina obje zemlje Evropska
unija.
"Hrvatska }e biti uporan zagovaratelj srpskog pristupa Uniji",
rekao je Josipovi}.
Tadi} je rekao da je u proteklom periodu bilo nesporazuma,
ratnih razaranja, `rtava, ali da je
upu}eno izvinjenje {to je izuzetno
zna ~a jan ko rak za sve uku pne
odnose dvije dr`ave.
Predsjednik Tadi} je rekao da
je pitanje nestalih osoba najva`nije pitanje, te da }e u~initi sve da
ono bude rije{eno.
"Na taj na~in pokaza}emo da smo u stanju voditi ra~una
o te{kim `rtvama rata. Velika pa`nja u na{im razgovorima bila je
posve}ena nacionalnim manjinama i srpskoj u Hrvatskoj, kao i
hrvatskoj u Srbiji", kazao je Tadi}.
Tadi} je naglasio da je veliki
napredak u~injen po pitanju povratka izbjeglica i njihovog stambenog zbrinjavanja i istovremeno
izrazio uvjerenje da }e se organizacijom donatorske konferencije
ta pitanja lak{e rje{avati.
Odgovaraju}i na pitanja novinara, Tadi} je rekao kako Srbija ne
insistira na povla~enju optu`nica,
ali smatra da bi to pitanje bilo bolje re{avati bilateralnim dogovorima i razgovorima.
Tadi} je rekao kako srpske institucije vode istrage o logorima "Staji}evo" i "Begejci", te
da u Hrvatskoj postoji dilema o
tim pitanjima i da na njih treba
odgovarati.
"Va`no ih je definisati, istra`iti i sve krivce za te zlo~ine prona }i i ka zni ti. Po dr`a vam
procesuiranje svih koji su po~inili
zlo~ine", istakao je Tadi}.
Tadi} se ju~e u Zagrebu sastao i sa premijerkom Hrvatske Jadran kom Ko sor i u "Zla tnu
knjigu" u sjedi{tu hrvatske vlade
upi sao - "Ne ka ovo bu de no va
stranica zajedni~ke istorije".
Nakon sastanka sa hrvatskom
premijerkom u Banskim dvorima,
Ta di} je ocije nio da su Vla da
Hrvatske i ta zemlja u~inile mno-
go na pobolj{anju odnosa Beograda i Zagreba, ali da uz pitanje nesta lih, os ta ju i pro ble mi oko
Istarski jelovnik
Ob!wf!•f!sj!lp!kv!kf!v!•btu!qsfe!tkf!eoj!lb!Tscj!kf!Cp!sj!tb!Ub!ej!~b!tj!op~!v![b!hsf!cv!usf!cbmp!eb!qsjsfej
iswbu!tlj!qsfe!tkf!eojl!Jwp!Kp!tj!qp!wj~!qmb!oj!sb!oj!tv!tqf!dj!kb!mj!uf!uj!j{!Jt!usf/!
[b!Ub!ej!~f!wv!tmv!acf!ov!qp!tkf!uv![b!hsf!cv!j!qswv!ub!lwv!wf!•f!sv!pemv!•f!op!kf!eb!cv!ef!jt!ubs!tlb-!kfs!lv!.
wb!sj!j{!Jt!usf!wf~!jnb!kv!jt!lvt!uwb!t!ej!qmp!nbu!tljn!wf!•f!sb!nb/!Ptjn!twf!•b!of!wf!•f!sf-!v!•btu!qsfe!tkf!.
eoj!lb!Tscj!kf!cj!~f!qsj!sf!}fo!j!twf!•b!oj!qsj!kfn!{b!plp!411!{wb!oj!db!v!{b!hsf!cb!•lpn!Nv!{f!kv!{b
vnkf!uoptu!j!{b!obu!tuwp/
Hiljade radnika na ~ekanju ni~
M. RENER
SA RA JE VO - Hi lja dama
radnika u FBiH, iako im je status uposlenika na ~ekanju istekao 2000. godine, poslodavci jo{
nisu dali rje{enje o otkazu uz
otpremnine ili ih vratili na posao, {to su bili du`ni.
Uprkos tome, inspekcije ne
mogu kazniti ove firme ve} samo
tra`iti da rije{e radno-pravni status radnika.
"Veliki broj firmi je eliminisao radnike na ~ekanju, ali je rece si ja za kom pli ko va la stvar i
pojavili su se '~eka{i' po drugom
osnovu, na primjer u 'Mittalu' i
'Hidrogradnji'. Da ne bi otpu{tale
ljude, firme su na{le modus u zakonu da ih privremeno {alju ku}i
zbog prekida rada za koji zapo-
slenik nije kriv, ali se to pretvorilo u dugotrajno. Sudovi i to prihva ta ju da je u skla du sa
zakonom", obja{njava glavni inspektor rada FBiH Muhamed Pa{ukanovi}.
Potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Avad Bahto
smatra da treba da bude produ`en
rok do kojeg radnici mogu biti na
~ekanju, natjerati vlasnike firmi da
Otkazi
Mnoge radnike
poslodavci
naknadno
odjavljivali
sa evidencije
Zavoda PIO
im uve`u sta`, pa ih kazniti {to to
nisu u~inili ranije.
"Po zakonu se smatra da je
radnicima na ~ekanju prestao radni odnos ako ih poslodavac nije
pozvao na posao do maja 2000.
godine, ali mnogi nisu jo{ dobili
otpremnine, uvezan sta` niti su
vra}eni na posao iako su komisije
pri ministarstvima rada donosile
takva rje{enja", ka`u u industrij-
skim sindikatima.
U Inspekciji rada FBiH tvrde
da su mnoge radnike poslodavci
naknadno odjavljivali sa evidencije Zavoda PIO zbog ~ega su se
vodili i vode sporovi, te da inspekcija nema puno nadle`nosti da
djeluje. Isti~u da je PIO prihvatao
takve odjave, te da je u zakonu
nedore~eno ko je nadle`an da izvr{ava rje{enja ministarskih ko-
25.11.2010.
Doga|aji
Rije{iti pitanje
vojne imovine
Priznanje za najtra`eniju knjigu iz RS
na Sajmu knjiga u Beogradu
VA[INGTON - Nerije{eno pitanje vojne imovine u BiH je potencijalni problem u budu}im
odnosima sa NATO savezom,
kazao je Ivo Dalder, ameri~ki
ambasador pri NATO-u.
"Od ljudi u BiH zavisi da li }e
na ovom primjeru pokazati da je
BiH funkcionalna dr`ava. Kada
to bude rije{eno, BiH }e imati
drugi nivo pomo}i i drugi nivo
interakcije sa NATO-om kroz
MAP (Akcioni plan za ~lanstvo
u NATO-u)", rekao je Dalder.
On je ponovio da }e odluka o
tome koliko }e brzo do}i do pribli`avanja BiH NATO-u zavisiti
od situacije u samoj BiH i koliko
brzo }e biti dostignuti standardi
koji su postavljeni. (Srna)
Tadi} sa
hrvatskom
premijerkom
Optu`nice
Srbija ne
insistira na
povla~enju
optu`nica, ali
smatra da bi to
pitanje bilo bolje
re{avati
bilateralnim
dogovorima
i razgovorima,
rekao Tadi}
Dva predsjednika
zaklju~ila da je izme|u
dvije dr`ave u~injen
veliki napredak u
me|usobnim odnosima
granica, sukcesije i me|usobnih
tu`bi pred Me|unarodnim sudom
pravde.
Kosorova je rekla i da je sa
Tadi}em razgovara o mogu}nosti
ponovnog trilateralnog sastanka
Srbije, Hrvatske i Slovenije, koji
bi, ovaj put, bio odr`an u Srbiji i
naglasila da }e ulazak Hrvatske u
EU biti od zna~aja i za Srbiju.
Planirano je da se sastane i sa predsjednikom Hrvatskog sabora Lukom Bebi}em, kao
i sa predstavnicima Srpskog narodnog vije}a i Srpskog kulturnog
dru{tva "Prosvjeta".
U dvodnevnoj posjeti Hrvatskoj sa Tadi}em borave i ministri
trgovine, prosvjete i prostornog
planiranja, Slobodan Milosavljevi}, @arko Obradovi} i Oliver Duli}, kao i pred sje dnik
Spoljnopoliti~kog odbora Narodne skup{tine Dragoljub Mi}unovi} i predsjednik Komisije Vlade
Srbije za nestala lica Veljko Odalovi}.
Da nas je pla ni ra no da se
pred sje dni ci Srbi je i Hrvat ske
obrate u~esnicima "Biznis foruma
Srbi je i Hrvat ske", ko ji }e biti
odr`an u Privrednoj komori, a zatim }e srbijanski predsjednik posjetiti neke op{tine gdje `ive Srbi.
Dva predsjednika su
po~etkom ovog mjeseca zajedno
posjetili mjesta stradanja Srba i
Hrvata u Paulin Dvoru, kod Osijeka, i Vukovaru, izvinili se porodicama stradalih, te poru~ili da }e
nastaviti politiku pomirenja i na
liniji Beograd - Zagreb i u regionu
uop{te.
Tadi} i Josipovi} su se prvi
put sastali u Opatiji u martu, a Josipovi} je u julu boravio u zvani~noj posjeti Srbiji.
~ija briga
misija.
Za oko 30 ra dni ka "[i pad
Vranice", koji su imali status radnika na ~ekanju, tek je pro{le i
ove godine u Zavodu PIO napravlje na is prav ka da su, umjes to
1991. godine, odjavljeni iz firme
2000. godine.
Na pi ta nje za {to je tek na pravljena ispravka, direktor ove
firme Nikica Markija tvrdi da ra-
nije nije imao dokaza da su radili
tokom rata, a da im sta` i otpremnine nisu ispla}eni jer firma trenutno nema novca.
U Udru `e nju po slo da va ca
FBiH tvrde da nema radnika na
~ekanju ve} je problem samo {to
im nije uvezan sta` i {to su ostali
"repovi" s obzirom na to da po
deset godina traju sporovi koje su
pokrenuli radnici.
Imenovane
sudije
SARAJEVO - Visoki sudski i
tu`ila~ki savjet BiH (VSTS)
imenovao je vi{e sudija u BiH
koji }e stupiti na du`nost 4. januara.
Za sudije u Sudu BiH imenova ni su do sa da{ nji su di ja u
Osnovnom sudu Isto~no Sarajevo Mirko Bo`ovi}, predsjednica
Privrednog odjeljenja Op{tinskog suda Zenica Enida Had`iomerovi} i biv{i potpredsjednik
Federacije BiH i zamjenik ministra pravde [ahbaz D`ihanovi}.
VSTS je saop{tio da su za podru~je RS na poziciju sudije u
Osnovnom sudu u Banjaluci
imenovani Sanela Kori~i}, Adrijana Gavrilovi}-Trivi}, Vladana
Graovac, Branimir Juki}, Bisera
Kova~evi}, Darko Stameni} i
Amela Vrbanjac.
Na poziciju sudije u Osnovnom sudu u Bijeljini imenovana je Ljilja Rajkovi}, dok su
postavljene sudije u osnovnim
sudovima na Sokocu i u Doboju
[efkija Plasto i Radmila Radoj~i}.
VSTS je na pozicije sudija u
FBiH imenovao Veru Derling za
sudiju u Kantonalnom sudu u
No vom Tra vni ku, Ami ra
Ahmetspahi}a u Kantonalnom
sudu u Gora`du, Azru [unje u
Kantonalnom sudu u Mostaru i
Efraima ]osi}a u Kantonalnom
sudu u Sarajevu. (Srna)
Vi{e se
anga`ovati
u vezi sa BiH
LJUBLJANA - Slovenija bi se
mogla vi{e anga`ovati u vezi sa
BiH, kazao je novi ameri~ki ambasador u Ljubljani D`ozef A.
Musomeli, koji je nedavno stupio na du`nost.
On je komentari{u}i ratifikaciju arbitra`nog sporazuma, kojom
je prakti~no rije{en slovenskohrvatski grani~ni spor, dodao da
bi BiH "mogla predstavljati ve}i
problem i zaslu`uje vi{e pa`nje".
Musomeli je dodao da se uloga
Slovenije u regiji ve} i prije pokazala izuzetno korisnom.
"Slovenija ima unikatnu ulogu
jer mo`e Balkan protuma~iti Zapadu, a isto tako razumije, brige
koje imaju Rusija i Srbija", rekao
je Musomeli. (Fena)
5
Kasipovi}: Zbog
ovakvih rezultata
RS bilje`i veliki
napredak
u sferi kulture
FOTO M. RADULOVI]
Povelja Ljepojevi}u
za "Dodik ~uvar Srpske"
N. SALAPURA
BANJALUKA - Anton Kasipovi}, ministar prosvjete i kulture
RS, uru~io je ju~e u Banjaluci Povelju za najtra`eniju knjigu iz RS
na Sajmu knjiga u Beogradu Milanu Ljepojevi}u, autoru knjige
"Dodik ~uvar Srpske".
Priznanje za uspjeh uru~eno je
i izdava~u knjige Rajku Vasi}u.
Tom prilikom Kasipovi} je istakao da zbog ovakvih rezultata RS
bilje`i veliki napredak u sferi kulture.
"Drago mi je {to je ova knjiga
najprodavanija u ovom trenutku i
{to je {tand iz RS skrenuo veliku
pa`nju na Sajmu knjiga u Beogradu. Godinama se RS nije izdvajala
na jednom takvom sajmu i o~igledno je da se osloba|a nova energija
i novi potencijal", kazao je Kasipovi}.
On je istakao da je za postizanje ovakvih rezultata potreban jo{
zna~ajniji anga`man Udru`enja
knji`evnika i izdava~a u RS, te da je
u dogledno vrijeme potrebno formirati Savjet za kulturu RS.
Potra`nja
Zbog velikog
interesa ~italaca
knjiga u
nekoliko
navrata
prakti~no
nestala
sa {tanda
Milan Ljepojevi}, autor knjige,
rekao je da nijedno djelo ne mo`e
biti uspje{no bez timskog rada, a u
ovom slu~aju to je podr{ka resornog
mi nis tar stva na Saj mu knji ga u
Beogradu i Zagrebu.
"Knjiga je do`ivjela svoja dva
izdanja. Tira` je hiljadu komada i
ve} je u {tampi njeno tre}e izdanje
sa dopunjenim sadr`ajem i uskoro
}e se pojaviti", kazao je Ljepojevi}.
On je naglasio da je ohrabren
prijemom knjige u Beogradu i Zagrebu i siguran je da }e do`ivjeti jo{
nekoliko svojih izdanja, te da }e narednog mjeseca biti odr`ana i pro-
mocija knjige u Beogradu.
Govore}i o naslovu knjige Ljepojevi} je kazao da je njegova funkcija da informi{e i privu~e ~itaoca,
te smatra da je ispunio oba ta uslova, a da je odli~na prodaja knjige to
i potvrdila.
"Ova knjiga je svjedo~anstvo
vremena i poku{aj tra`enja istine u
zadnje ~etiri godine na bazi argumenata i ~injenica, a svi oni ljudi
koje interesuju ~injenice i istina su
sigurno moji ~itaoci", naveo je Ljepojevi}.
Mla|en Cicovi}, direktor Predstavni{tva RS u Beogradu, rekao je
da je knjiga u nekoliko navrata prakti~no nestala sa {tanda zbog velikog interesa ~italaca.
"Sam naslov je izuzetno intrigantan i zainteresovao je ljude koji
poznaju prilike na ovim prostorima", rekao je Cicovi}.
Podsje}amo da je knjiga "Dodik ~uvar Srpske", pored {tandova
izdava~a iz RS na beogradskom
Sajmu knjiga, bila najtra`enija i na
{tandu Zadu`bine "Petar Ko~i}" na
ovogodi{njem 33. me|unarodnom
sajmu knjiga "Interliber" u Zagrebu.
Hrvati bojkotovali
sve~anu sjednicu
MOSTAR, TUZLA - Sve~anoj
sjednici Gradskog vije}a Mostara,
koja je odr`ana povodom 25. novembra, koji se u FBiH obilje`ava
kao Dan dr`avnosti, ju~e nisu prisustvovali odbornici iz reda hrvatskog naroda, ni gradona~elnik
Ljubo Be{li}.
Murat ]ori}, predsjednik Gradskog vije}a, na sjednici je naglasio
da je Mostar uvijek znao da prepozna prave vrijednosti u kriznim vremenima, te da je ponosan {to je
antifa{izam ostao dio identiteta Mostara.
Podsje}aju}i na prvo zasjedanje
ZAVNOBIH-a u Mrkonji} Gradu,
]ori} je rekao da je antifa{isti~ka
borba nadogradila temelje dr`avnosti
BiH, te da su najve}e vrijednosti kada ~ovjek ima dr`avu i `ivi u slobodi.
Na pitanje zbog ~ega sve~anoj sje-
Dan dr`avnosti
U FBiH je
25. novembar
neradni dan i
obilje`ava
se kao
Dan dr`avnosti
dnici nisu prisustvovali hrvatski
odbornici, ]ori} je rekao da je gradona~elnik Be{li} na slu`benom putu, a da nije upoznat sa razlozima
drugih odbornika.
Predsjednik Kluba Bo{njaka u
Gradskom vije}u Faruk ]upina smatra da je nedolazak Hrvata na sve~anu sje dni cu pi ta nje mo ra la i
licemjerstva.
Danijel Vidovi}, potpredsjednik
Gradskog vije}a, izjavio je da na sjednicu nije do{ao zbog ranije preuzetih obaveza.
Ovim povodom ju~e su u Tuzli
odr`ane sve~ane sjednice novog saziva Skup{tine Tuzlanskog kantona i
Op{tinskog vije}a Tuzla.
"BiH je oduvijek bila i ostala istorijski utemeljena zajednica triju naroda koji u njoj `ive zajedni~ki kroz
stolje}a. Vi{estoljetni kontinuitet
dr`avnosti na{e zemlje je neupitan,
ali se zbog budu}ih generacija mora
dalje nastaviti njegovati", kazala je
Nada Mladina, predsjedavaju}a OV
Tuzla.
U FBiH je 25. novembar neradni
dan i obilje`ava se kao Dan dr`avnosti.
Ovim povodom Mustafa Mujezinovi}, premijer FBiH, uputio je ~estitku gra|anima BiH. (Agencije)
GLAS SRPSKE ~etvrtak, 25. novembar 2010. 3
Nastavak su|ewa Karaџi}u 7. decembra
HAG - Su|ewe biv{em predsjedniku Republike Srpske Radovanu
Karaxi}u bi}e nastavqeno 7. decembra, saop{tila je ju~e portparol sudskog dijela Ha{kog tribunala Nerma Jela~i}.
Prethodno }e idu}eg ponedjeqka biti saslu{an jedan za{ti}eni
svjedok, da bi od utorka postupak ponovo bio prekinut, javila je
Srna. Sudsko vije}e je 3. novembra donijelo odluku da se su|ewe
Karaxi}u suspenduje na period od mjesec, kako bi optu`eni i
wegov tim mogli da se upoznaju sa materijalom koji je, kao potencijalno osloba|aju}i, Tu`ila{tvo objelodanilo krajem oktobra
ove godine.
Do{li po milione upla}ene
za neisporu~enu municiju
Visoka delegacija Vojske Pakistana stigla u Sarajevo po naplatu dugovawa
Pakistanci od “Pretisa“ dobili garancije da }e dobiti municiju za koju su dali avans, ali kako ta firma namjenske
industrije nije bila u mogu}nosti da ispo{tuje dogovor, oni su do{li da na licu mjesta poravnaju ra~une, ka`e Marjanac
SARAJEVO - Delegacija
Vojske Pakistana predvo|ena predsjedavaju}im Komiteta zdru`enih komandanata
ju~e i danas boravi u BiH u
poku{aju da poravna dugovawa fir me “Pre tis“ iz
Vogo{}e kojoj je Pakistan
uplatio milione maraka za
municiju koja im nije isporu~ena.
Pot vrdio je to “Gla su
Srpske“ zamjenik ministra
odbrane BiH @ivko Marjanac i napomenuo da je rije~ o
vi {e mi li on skim
du go vawima starim nekoliko godina.
Kako je protokolom predvi|eno, delegacija iz Pakis ta na, sa ge ne ra lom
Kalidom [emom Vajnom na
~elu sastala se ju~e u Sarajevu sa na ~el ni kom Za je dni ~kog {taba Oru`anih snaga
BiH Miladinom Mi loj~i }em, ministrom odbrane Selmom Cikoti}em i ministrom
inos tra nih po slo va BiH
Svenom Alkalajem.
- Pakistanci su od “Pretisa“ dobili garancije da }e
dobiti municiju za koju su
dali avans, ali kako ta firma namjenske industrije nije
bila u mogu}nosti da ispo{tuje dogovor, oni su do{li
da na licu mjesta poravnaju
ra~une. Ako municija i materijalna sredstva za koja je
“Pretis“ dobio avans ne budu
isporu~ena, pitawe je da li
}e to preduze}e opstati - kazao je Marjanac.
Cikoti} je 2008. godine
dao saglasnost da se u Pakistan izvezu barutna puwewa,
za {ta je izdata i dozvola
broj 465108 sre di nom is te
go di ne. Ri je~ je o izvo zu
sredstava za Vladu Islamske
FOTO: GLAS SRPSKE
PI[E: @EQKA DOMAZET
[email protected]
Sastanak u Sarajevu
Republike Pakistan i wihovo Mi nis tar stvo od bra ne
preko firme “Indento“ iz
Islamabada.
RAZMATRANE
i ratne donacije
Pakistana
Armiji RBiH
Radi se o 52 komada barutnog puwewa M4A2Propellant
Charge M4A2 i 28 komada barutnog puwewa M119A1-Propellant Charge M119 A1.
Cikoti} je tako|e dao saglasnost da se iz vogo{}an-
skog “Pre ti sa“ u okto bru
2008. godine izveze 30 komada
granata kalibra 105 mm Illumi na ting:Ro un ds, 52 ko ma da
granata kalibra 155 mm Illumi na ting:Shel ls i 85 ko ma da
granata kalibra 155 mm Illuminating.
Upravo ju~e na razgovorima u Sarajevu iza zatvorenih vra ta Pa kis tan ci su
pos ta vi li pi tawe ta dva
sporna ugovora vi{emilionske vrijednosti.
General Miloj~i} tvrdi,
me|utim, da sa wim niko iz
delegacije Pakistana nije
razgovarao o tome niti je pomiwao “Pretis“.
- Razgovarali smo o wegovawu dobrih odnosa sa Pakis ta nom - ka zao je
Miloj~i}.
S dru ge stra ne,
izvor “Glasa Srpske“
u OS BiH ka`e da je
delegacija Pakistana
ju~e pomiwala ~ak i
donacije koje je Pakis tan dao Ar mi ji
RBiH tokom rata.
- “Pre tis“ je
postao firma preko
koje se vra}aju stari
krediti iz ratnih vremena.
Tokom razgovora pomiwani
su i helikopteri UH-1H, ~ini mi se da je rije~ o wih
pe tna es tak, de se tak MI8/17, pet MI-24, jedan MI34 kao i 12 le tje li ca F-5
koji su stigli iz Pakistana
kao voj na po mo} za biv {u
Armiju RBiH - ka`e izvor
koji je prisustvovao sastanku.
Ni{ta od ovoga nije navedeno u saop{tewu sa sastanka. Mada su mediji bili
obavije{teni da }e poslije
sastanka sa Miloj~i}em, [emam Vajn i wegov doma}in
dati izjave, pres-konferencija nije odr`ana “iz proceduralnih razloga“.
U saop{tewu Ministarstva odbrane stoji da je na
sastanku Cikoti} “upoznao
goste sa dometima lisabonskog sastanka ~lanica NATO-a, sa akcentom na odluci
o postepenom povla~ewu koalicionih snaga iz Avganistana“.
DOPIS “PRETISA“
Generalni direktor “Pretisa“ Enver Alibegovi}, poku{avaju}i da spase ugovore koje
nije ispo{tovao, uputio je dopis Ministarstvu inostranih poslova, “na ruke“ ministru
Svenu Alkalaju u kome tra`i da im omogu}i
sastanak sa delegacijom Pakistana.
Isti dopis je upu}en i federalnom ministru
energetike, rudarstva i industrije Vahidu He}i,
kao i ministru odbrane BiH Selmi Cikoti}u.
Umjesto pomo}nika ministra za me|unaro-
Draganovi}: Kriminal u
“Merhametu“ Sarajevo
BR^KO - “Merhamet“ iz Sarajeva, kao posebna organizacija,
koristi odsustvo pravne dr`ave da bi se predstavio kao jedina
legalna institucija “Merhameta“ i tako monopolizovao ogromna sredstva koja se obezbje|uju iz buyeta FBiH i donacijama,
ocijeweno je ju~e u Br~kom na sjednici Upravnog odbora Saveza
dobrotvornih dru{tava “Merhamet“ BiH.
Predsjednik Skup{tine Saveza Fikret Draganovi} rekao je
da se, samo u pro{loj godini, iz federalnog buyeta slilo oko
600.000 KM u kasu humanitarne organizacije Muslimansko dobrotvorno dru{tvo “Merhamet“ u Sarajevu.
- Predsjednik ove organizacije Hajrudin [ahi} dijelio je taj
novac, po svom naho|ewu. “Merhamet“ Sarajevo je inkriminisana organizacija ~ije kriminalne aktivnosti se odnose na vi{emilionske cifre - rekao je Draganovi}.
dne odnose Zorana [ainovi}a,
“Pretisu“ je odgovorio Edin Dilberovi} i naveo da “Ministarstvo odbrane BiH nema nadle`nost za pitawa
vojne industrije, niti navedenih komercijalnih ugovora, ali da bi se protokolom mogao predvidjeti slobodan
termin i predlo`iti da MIP bude doma}in sastanka ili da se sastanak
odr`i na nekoj drugoj lokaciji“.
SAD podr`avaju rad ICMP-a
SARAJEVO - Ameri~ki ambasador u BiH Patrik Mun izjavio je
ju~e da SAD podr`avaju rad Me|unarodne komisije za nestala lica
(ICMP).
Mun je na ju~era{wem sastanku
sa generalnim direktorom ICMPa Ketrin Bomberger informisan
o po mo }i ko ju Ko mi si ja pru `a
vladama {irom svijeta.
- Zahvaquju}i radu ICMP-a, posebno u BiH, identifikovane su dvije tre}ine nestalih u sukobima devedesetih godina
pro{log vijeka - rekao je Mun i dodao da je uspjeh djelovawa
ICMP-a bez presedana i da predstavqa veliki doprinos miru i stabilnosti u regionu.
Dokumenta o saradwi
“Pretisa“ sa Pakistancima
Dodik upoznao Ku~ana
sa stavovima RS
BAWALUKA - Posjeta specijalnog izaslanika Vlade Slovenije Milana Ku~ana Republici Srpskoj dio je wegove misije da
pribavi odre|ena mi{qewa kroz razgovore sa svim relevantnim
faktorima u BiH, rekao je predsjednik RS Milorad Dodik poslije ju~era{weg sastanka sa Ku~anom u Bawaluci.
- Ku~an treba da pribavi informacije o tome kakva je budu}nost mogu}a i na koji na~in se mo`e razvijati politi~ka situacija u BiH. Poslije vi{e~asovnog razgovora iznio sam mu ve}
poznate stavove o Dejtonu, o situaciji u BiH i drugim pitawima
- istakao je Dodik.
Iz Kabineta predsjednika RS je saop{teno da }e stavovi
Srpske, koje je Dodik iznio Ku~anu, izme|u ostalih, biti dio izvje{taja koji }e predstaviti Vladi Slovenije, a sve u funkciji
predstoje}eg Samita EU.
S. T.
GLAS SRPSKE ~etvrtak, 25. novembar 2010. 5
Odluka Savjeta ministara BiH usvojena na prijedlog Sadika Ahmetovi}a
Ulazak u zemqu
zabrawen i mrtvima
Vladimir Usorac o mandataru
“Џombi} нам duguje
40 miliona марака“
Na prijedlog ministra bezbjednosti Sadika Ahmetovi}a Savjet ministara BiH po
automatizmu donio Odluku o ponovnim restrikcijama za 34 lica, od kojih su neki
mrtvi, neki osu|eni na vi{edecenijske kazne zatvora
PI[E: GORAN MAUNAGA
[email protected]
BAWALUKA - Savjet ministara
BiH objavio je u “Slu`benom glasniku“ “Odluku o restriktivnim mjerama
ulaska i tranzita preko teritorije
BiH za 34 lica zbog efikasnog sprovo|ewa mandata Ha{kog tribunala“. Na
tom spisku nalaze se i mrtvi, ali i
oni koji su osu|eni na vi{edecenijsku
robiju.
Savjet ministara BiH ovu odluku donio je 5. oktobra na prijedlog ministra
bezbjednosti BiH Sadika Ahmetovi}a, a
pozitivno mi{qewe o tome dali su Ministarstvo finansija i Kancelarija za
zakonodavstvo Savjeta ministara BiH.
Odluka je objavqena u “Slu`benom
glasniku BiH“ broj 94. od 15. novembra,
a u woj je navedeno da se mjere ne odnose
na one ko ji su na spis ku, a ko ji su
dr`avqani BiH.
U Odluci Savjeta ministara nalaze
se imena osoba kojima je ranije EU zabranila ulazak zbog podr{ke ha{kim
optu`enicima.
Na tom spisku su Milorad Bilbija,
Milovan Cicko Bjelica, Quban E}im,
porodica ha{kog optu`enika Gorana
Hayi}a Goranka, Ivana, Sre}ko i @ivka Hayi}, Predrag Jovi~i}, Dragomir
Keserovi}, Dragan Kijac i Radomir Koji}.
Na listi je i porodica Ratka Mladi}a Biqana, Bosiqka i Darko Mladi},
biv{i ministar policije RS Tomislav
Kova~, Predrag Kujunyi}, Milorad Ulemek, Milomir Mali{, Mom~ilo Mandi}, Milorad Mari}, Jelenko Mi~evi}
vladika mile{evski Filaret, te biv{i
ministar odbrane RS Milan Ninkovi}.
Na spisku je i preminuli Velibor
Ostoji}, te izvjesni Zoran Ostoji}, Petko Pavlovi}, ^edomir Popovi}, Branislav Pu ha lo, Na de Ra do vi}, Bran ko
Rati}, Slavko Roguqi}, biv{i predsjednik RS Mir ko
[arovi},
Mrk{a Sko~a ji}, Mi l e n k o
Vra ~ar i
Mi lan Zo govi}.
Velibor
Ostoji}, koji
se nalazi na
novom spisku
Savjeta ministara, umro
Vladimir Usorac
FOTO: ARHIVA
BAWALUKA - Predsjednik Udru`ewa poqoprivrednih
proizvo|a~a i sto~ara RS Vladimir Usorac rekao je da
poqoprivrednici nisu pozvani na konsultacije kod mandatara Aleksandra Yombi}a, jer im duguje 40 miliona maraka.
- Ministarstvo finansija duguje nam 40 miliona maraka,
{to mo`e da odvede u propast 20.000 seqaka. Mandatar bje`i od poqoprivrednika jer dugovawa mora da izmiri do
kraja idu}eg mjeseca - ka`e Usorac.
Naglasio je da }e “poqoprivrednici do}i do Yombi}a i
da im on ne}e pobje}i“.
- Ukoliko nam ne budu izmirene obaveze novog mandatara
provoza}emo u gepeku - rekao je Usorac.
M. M.
Predsjednik Saveza sindikata RS
@elimo partnerstvo
sa novom Vladom
SARAJEVO - Predsjednik
Saveza sindikata Republike
Srpske Ranka Mi{i} izjavila je ju~e u Sarajevu da vrata
Vlade RS, kao partnera Sindikata u socijalnom dijalogu, ni ka da ni su bi la
zatvorena.
- Na{ socijalni dijalog
prili~no je dobar, ali to
ne zna ~i da smo sva pi tawa ko ja su bi la pre dmet
raz go vo ra
rje {a va li na naj boqi
Spisak imena u “Slu`benom glasniku“
je prije skoro dvije gorine. Milorad
Ulemek Legija u Srbiji je osu|en na ukupno 95 godina zatvora. Za atentat na premijera Srbije Zorana \in|i}a osu|en je
pravosna`no na 40 godina zatvora i nalazi se na izdr`avawu kazne.
VELIBOR OSTOJI]
umro, Milorad
Ulemek na robiji
Komandanta jedinice “Predini vukovi“ iz Doboja Predraga Kujunyi}a
Sud BiH osudio je na 22 godine zatvora.
- Rije~ je o spisku lica kojima je zabrawen ulazak u EU i tu nema ni{ta
sporno. Ali nevjerovatno je da niko u
Savjetu ministara BiH ne zna da
je Velibor Ostoji} umro i
da taj spisak treba korigovati. Na spisku su i
oni ko ji na vo dno
poma`u skrivawe
Ra do va na
Ka rayi}a. Ka ko ga
skri va ju ka da je
on dvije godine
u Ha gu - ka `e
To mi slav Ko va~. Biv {i
pred sje dnik
RS i ne ka da{wi ~lan
Pr ed s j e dni{ tva
B i H
Mirko [arovi}
Mirko
Odluka
U Odluci je navedeno da su “nadle`ni organi u BiH, naro~ito Grani~na
policija BiH, du`ni da preduzmu sve
potrebne mjere radi spre~avawa
ulaska ili tranzita preko teritorije BiH osoba nazna~enih na listi
Aneksa “Odluke Vije}a EU
2010/145/ZVSP od 8. marta 2010.
godine o obnavqawu mjera za podr{ku sprovo|ewu mandata Ha{kog
tribunala“.
[arovi} smatra tako|e da je se radi o
besmislenoj listi.
- S obzirom na to da je Karayi} ve}
dvije i po godine u Hagu, taj spisak doveden je do besmisla. Vjerujem da oni i
ne znaju za{to donose tu Odluku. Na
spisku su i mrtvi i osu|eni qudi, {to
govori da je to spisak usvojen bez kontrole - ka`e [arovi}. Milan Ninkovi}
ka`e da je iznena|en ovom odlukom.
- Na listu EU dospio sam zbog navodnog pomagawa Karayi}u. Sada ne znam
za{to sam opet na tom spisku. Ne znam
da li mogu da napustim zemqu - ka`e
Ninkovi}. Biv{i delegat u Domu naroda
BiH Nade Radovi} ka`e da je, iako Karayi}a zna samo sa tv ekrana, optu`en
da ga skriva.
- Ne znam {ta }u na listi pomaga~a onoga koji je odavno u Hagu - ka`e
Radovi} i dodaje da je tu`io Savjet
ministara.
na~in - ocijenila je Mi{i}eva za Srnu.
Kao mawkavost u odnosima
Saveza sindikata i Vlade RS
u ra ni jem pe ri odu ona je
ozna~ila Ministarstvo rada,
za koje je rekla da nije imalo
odgovaraju}i kapacitet za vo|ewe socijalnog dijaloga u
ime Vlade.
- O~ekujemo da }e se formirawem nove Vlade taj proces
odvijati u pozitivnom smjeru
- rekla je Mi{i}eva.
Ekshumacije u Oxaku i Ora{ju
Prona|ena ~etiri
skeleta ubijenih Srba
BAWALUKA - Istra`ioci bawalu~ke kancelarije Instituta za nestala lica BiH ve} drugu sedmicu vr{e ekshumaciju na podru~ju Posavine, saop{tila je ju~e {ef
kancelarije Milijana Boji}, javila je Srna.
U saop{tewu se precizira da je na pravoslavnom grobqu
“Novi Grad“ u Oyaku u grobnici prona|en kompletan skelet
u sivomaslinastoj odje}i, dok su tokom dosada{wih iskopavawa na pravoslavnom grobqu “Bukova greda“ u Ora{ju u
grobnicama bez obiqe`ja prona|ena tri kompletna skeleta
umotana u }ebad, od kojih je jedan u vojni~koj uniformi.
- Pretpostavqa se da na ovoj lokaciji ima jo{ odre|en
broj skeleta osoba srpske nacionalnosti, koje su stradale
tokom proteklog rata, pa }e ekshumacija biti nastavqena navodi se u saop{tewu.
Boji}eva napomiwe da }e sa svih skeleta biti uzet ko{tani uzorak za DNK analizu, a tijela vra}ena u grobnice do
kona~ne identifikacije.
Imam iz Indonezije osu|en je ju~e na ~etiri godine zatvora, jer je nezakonito o`ewen 12-godi{wom djevoj~icom.
^etrdesetpetogodi{wi Puxiono Kahjo Vidijanto uzeo je za
drugu `enu Lutfianu Ulfu, siroma{nu seqanku i sa wom
sklopio brak koji dr`ava ne priznaje.
- Optu`eni je progla{en krivim, jer je imao seksualne
odnose sa maloqetnicom, te ga zato osu|ujem na ~etiri
godine zatvora - izjavio je sudija Hari Mulianto.
U Indoneziji, zemqi koja ima najvi{e muslimana u svijetu, minimalna starosna granica za sklapawe braka je 16
godina.
16 ~etvrtak, 25. novembar 2010. GLAS SRPSKE
HDZ se sprema za opoziciju sa {to labavijim zakonom o raspisivawu referenduma jer to o~ito vidi kao sredstvo politi~ke borbe.
Toga se, dok su na vlasti, pani~no boje.
Region
Zoran Milanovi},
predsjednik SDP-a
Biv{i hrvatski predsjednik
Predsjednik Srbije Boris Tadi} u posjeti Hrvatskoj
FOTO: AGENCIJE
Stjepan Mesi} prima
penziju iz Beograda
ZAGREB - Srbija svaki mjesec ispla}uje penziju Stjepanu Mesi}u zato {to je biv{i hrvatski predsjednik ujedno bio i
posqedwi predsjednik Predsjedni{tva Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.
- Od kada sam u februaru oti{ao u penziju, po~eli su mi obra~unavati i penziju u Srbiji. Svaki mjesec od wih primim 39 evra.
Po~eli su mi je slati tek nedavno, ali su poslali i zaostatke od
februara - rekao je Mesi} za hrvatske medije. On je otkrio da i
on ima neku obavezu prema vlastima Srbije.
- Moram im svakih {est mjeseci poslati dokaz da sam `iv - rekao je Mesi} koga penzija iz Srbije, iako nevelika, mnogo veseli.
Vi{i sud u Podgorici
“Pink Panteru“ osam
godina zatvora
PODGORICA - ^lan kriminalne grupe kradqivaca
draguqa “Pink Panter“ Vladimir Leki} osu|en je ju~e u
Podgorici na osam godina zatvora zbog pqa~ke juvelirnice u Frankfurtu 2003. godine,
javio je RTS.
Sudija vi{eg suda u Podgorici Ana Vukovi} osudila je
Leki}a za razbojni{tvo i u
presudi navela da je to krivi ~no dje lo u~iweno “sa
umi{qajem, upotrebom sile i
pri jetwe s ciqem pri -
bavqawa imovinske koristi“. Leki} je, zajedno s jo{
dvo ji com
crno gor skih
dr`avqana, Predragom Vujo{evi}em i Zoranom Kosti}em, opqa~kao juvelirnicu u
Frankfurtu i iz we odnio
nakit i satove u vrijednosti
od 2,5 miliona evra.
Leki} je uhap{en na Cetiwu
u junu 2009. godine na osnovu
me|unarodne potjernice, jer su
wema~ke vlasti predmet protiv wega ustupile Crnoj Gori
~iji je dr`avqanin.
“Slu~aj Dragan Vasiqkovi}“
Kapetan Dragan
politi~ki zatvorenik
Dragan Vasiqkovi}
FOTO: ARHIVA
ZAGREB, SIDNEJ - Federalna australijska vlada skoro
pet godina dr`i u pritvoru australijskog dr`avqanina Danijela Snedena, odnosno Dragana Vasiqkovi}a, koji nije ni
osu|en ni optu`en, jer je strana dr`ava tra`ila wegovo izru~ewe, navedeno je u pismu Srba lideru opozicije Novog Ju`nog
Velsa Bariju O’Farelu, prenijeli su ju~e srpski portali.
- Australijska Federalna vlada neprekidno dokazuje da mo`e
ne samo da beskona~no dr`i izbeglice u zatvoru. U isto vreme,
ovde je na delu medijski sud protiv jednog stanovnika. Ove
tvrdwe direktno se odnose na Dragana Vasiqkovi}a, za koga
organizacija “Srbi za pravdu i demokratiju“ tvrdi da je “politi~ki zatvorenik“ - naveli su Srbi u pismu, koje je potpisao
advokat Petar Dobri}.
DOBRA
VIJEST
PODGORICA
Ministarstvo unutra{wih poslova i javne uprave Crne Gore
ponudilo je pomo} Dubrovniku,
koji je prethodnih dana pogodilo
nevrijeme i poplave koje su izazvale veliku materijalnu {tetu.
Ovo je prilika da zajedno potvrdimo na{e opredjeqewe za
integracijom svih raspolo`ivih
resursa u regionu, saop{tilo je
to ministarstvo.
SKOPQE
U Makedoniji za osam mjeseci
ove godine strana ulagawa
iznose 97 miliona evra i ako
se do kraja godine ne dogodi
~udo, zemqa }e imati najlo{iji
rezultat u posqedwih deset godina, prenijela je Srna. Ukupni
saldo inostranih investicija
koje su u{le u Makedoniju pro{le i tokom godine mawi je nego 2001. godine, kada je u
zemqi bjesnio rat.
LO[A
VIJEST
Borisa Tadi}a do~ekao
Ivo Josipovi}
Pitawe nestalih je centralno, prioritetno pitawe, pitawe civilizacije kojoj
pripadamo. U~ini}emo sve da to pitawe bude re{eno kako bismo pokazali da smo
u stawu da vodimo ra~una o `rtvama rata, rekao Tadi}
ZAGREB - Srbija i Hrvat ska ri je {i le su mno ga
otvorena pitawa, a u idu}em
periodu prioritet je rje{avawe sudbine nestalih, zakq u~i li su ju ~e u Za gre bu
predsjednici dviju dr`ava
Boris Tadi} i Ivo Josipovi}.
- Pitawe nestalih je centralno, prioritetno pitawe,
pi tawe ci vi li za ci je ko joj
pripadamo. U~ini}emo sve da
to pitawe bude re{eno kako
bi smo po ka za li da smo u
stawu da vo di mo ra ~u na o
`rtvama rata - rekao je Tadi}.
Donatorska konferencija na kojoj }e se prikupqati
sredstva za rje{avawe stambenog pitawa Srba u Srbiji
odr`a}e se u prvoj polovini
idu }e go di ne i na woj }e
u~es tvo va ti SAD, ~la ni ce
EU i UN.
- Svi oni Srbi koji `ele
da se vrate u Hrvatsku mogu
se ukqu~iti u program obno-
ve, a oni ma ko ji ne `e le
wima }e se pre ko do na tor skog fonda rije{iti stambeno pitawe u Srbiji“ - izjavio
je predsjednik Josipovi} na
zajedni~koj konferenciji u
Zagrebu sa predsjednikom Tadi}em, prenijele su agencije.
PREDSJEDNICI
za otvarawe arhiva
u obje dr`ave
Predsjednici su se zalo`ili za otvarawe arhiva u
obje zemqe ka ko bi to pi tawe bilo rije{eno jer, kako je primijetio Josipovi},
bez toga proces pomirewa u
re gi onu ne mo `e bi ti do vr{en.
- Imali smo nesporazuma,
ratna razarawa, `rtve, uputili smo izviwewe - {to je
izu ze tno zna ~a jan ko rak za
sveukupne odnose dve dr`ave.
Bez re{enih me|unacionalnih i bilateralnih odnosa i
ekonomske saradwe nema napretka dve dr`ave - istakao
je Tadi} u prvoj zvani~noj posjeti Hrvatskoj.
Ta di} i Jo si po vi} su
is ta kli da su Srbi ja i
Hrvatska u posqedwih deset
mje se ci ri je {i le mno ga
otvo re na pi tawa. Ta di} je
re kao da Srbi ja sma tra da
pi tawe me |u so bnih tu `bi
za genocid pred Me|unarodnim sudom pravde treba rije {i ti van sud skim pu tem,
{to ne zna~i da odgovorni
za ratne zlo~ine ne bi bili
ka`weni. Pred sje dni ci su
naglasili va`nost ~lanstva
u Evropskoj uniji za cijeli
region.
Predsjednika Tadi}a je,
uz visoke dr`avne po~asti,
smotru garde i intonirawe
himni, do~ekao wegov doma}in Ivo Josipovi}. Tadi} je
ju~e trebalo da se sastane i
sa predsjednikom hrvatskog
Sabora Lukom Bebi}em, kao i
sa predstavnicima Srpskog
na ro dnog vi je }a i Srpskog
kulturnog dru{tva “Prosvjeta“, dok }e se danas obratiti
na “Biznis forumu Srbije i
Hrvatske“.
Trilateralni sastanak
Tadi} je razgovarao i sa predsjednikom Vlade Hrvatske Jadrankom Kosor, a u Zlatnu kwigu na Banskim dvorima, sjedi{tu Vlade Hrvatske, upisao je: “Neka ovo bude nova stranica
zajedni~ke istorije.”
Kosorova je rekla da postoji mogu}nost ponovnog trilateralnog sastanka Srbije, Hrvatske i Slovenije, ali ovaj put u
Srbiji. Tadi} je ocijenio da su Vlada Hrvatske i Hrvatska
u~inile mnogo na poboq{awu odnosa Beograda i Zagreba
iako postoje nerije{ena pitawa.
Objavqena imovinska karta Ive Sanadera
Ve}i honorari i grobno mjesto
ZAGREB - Biv{i hrvatski
premijer, a sada{wi saborski
poslanik Ivo Sanader,
predao je ju~e Saboru svoju
imovinsku kartu, a u woj
navodi da sada ima mawu
platu, ve}e honorare i grobno
mjesto u Zagrebu, prenijeli su
hrvatski portali. Sanaderova
plata sada je za oko 7.000 kuna
(oko 1.900 maraka) mawa nego
dok je bio premijer.
Novost u wegovoj imovinskoj karti su i udjeli u tr-
gova~kim dru{tvima te novi
poslovi, poput onog na
presti`nom univerzitetu u
Kolumbiji. Sanader je prije
imao platu 22.500 kuna (oko
6.250 maraka), dok danas ima
15.452 kune (oko 4.300 maraka).
Me|utim, danas ima vi{e
honorara, tako }e od Kolumbije
dobiti 25.000 dolara godi{we, od “Alia Savjeta“ oko
180.000 kuna (oko 50.000 maraka) godi{we.
[to se ti~e trgova~kih
udjela, prema podacima iz
imovinske kartice Sanader je
ve}inski vlasnik preduze}a
“Prima Konsultinga” kojoj je
sjedi{te u Inzbruku, a ~ija je
nominalna vrijednost 33.250
evra, te je osnovana wegovom
li~nom imovinom.
NOVI
poslovi donose
boqe honorare
U preduze}u “Alia Savjet“ d.o.o, kojoj je sjedi{te u
Zagrebu, ima 47,50 odsto dionica te isto toliko u preduze}u
“Perbujac” d.o.o. tako|e sa
sjedi{tem u Zagrebu i nominalnoj vrijednosti 142.500
kuna. Od nekretnina posjeduje
dva stana, jedan u Splitu i
drugi u Zagrebu, koje je stekao
kupovinom od samostalne djelatnosti. Vlasni{tvo nad oba
stana je poznato i iz prethodnih kartica.
Sanader je naveo da ima
naslije|enih 105.000 evra.