aktuelno
3
Dnevni avaz, petak,
4. juli/srpanj 2008.
BIHA] Sjednica Glavnog izbornog {taba stranke
]amil Durakovi} i definitivno
kandidat SDA za Srebrenicu
Pomalo sam za~u|en stavovima nekih koji opstruiraju Durakovi}evu kandidaturu,
jer je ranije bilo sve u vezi s tim dogovoreno, kazao Tihi}
Dileme u vezi s kandidiranjem na~elnika za op}inu Srebrenica rije{ene su ju~er na sjednici
Glavnog izbornog {taba SDABiH u Biha}u, gdje se, izme|u
ostalog, na izdvojenom sastanku
raspravljalo i o tome. Prije sastanka, predsjednik SDA Sulejman
Tihi} kazao je da }e podr`ati kandidaturu ]amila Durakovi}a,
obrazlo`iv{i to ~injenicom da je
on tokom rata bio u Srebrenici,
da je pro{ao torture srpskih logora, ali i da se vratio u Srebrenicu.
- Pomalo sam za~u|en stavovima nekih grupa i pojedinaca koji
opstruiraju Durakovi}evu kandidaturu, jer je ranije bilo sve u vezi s
tim dogovoreno - kazao je Tihi}.
On je nakratko napustio sjednicu Glavnog izbornog {taba
SDA i odr`ao sastanak sa Srebreni~anima, me|u kojima je bio i
Abdurahman Malki}. Kako je
kazao Amir Zuki}, generalni sekretar SDABiH, nakon du`e rasprave ipak je podr`ana kandidatura ]amila Durakovi}a za
na~elnika Srebrenice.
Zanimljivo je da je prije kraja Tihi}evog razgovora sa Srebreni~anima, sjednicu napustio
Sa sastanka u Biha}u: Tihi} razgovarao i sa Srebreni~anima
Malki}. Me|utim, Zuki} je kazao da se nije radilo o demonstrativnom napu{tanju sjednice,
nego je Malki} zbog obaveza
morao ranije oti}i sa sastanka.
- Durakovi} ostaje jedini kandidat za na~elnika Srebrenice kazao je Zuki}.
Rezimiraju}i zaklju~ke sa sjednice, Zuki} je kazao da je SDA
sasvim sigurna da }e u USK u
ve}ini op}ina ostvariti izbornu
pobjedu te da Zibija Musli} Bibanovi}, kao kandidat za na~elnika
op}ine Biha}, ima velike {anse i
da }e pobijediti.
S. D@ANI]
Skup{tina Saveza ratnih vojnih invalida BiH
Komentar dana
Pi{e: Sead NUMANOVI] ([email protected])
Kosina
haramina
Prije }e se stotine tu`ilaca naljutiti {to ih prozivaju
u medijima nego {to }e se makar ijedan di}i i
reagirati na bestidnu ucjenu Sejida Seje Kose
Da u ovoj zemlji postoji i najmanje mogu}e „p“ od pravne
dr`ave, ju~er bi makar jedan od stotina dobro pla}enih tu`ilaca,
nakon uobi~ajenog ~itanja novina uz jutarnju kafu, presavio papir i Seida Seju Kosu pozvao na informativni razgovor.
Tu`ilac bi Kosu upitao od koga to on tra`i 150.000 KM da bi
otkrio gdje je jo{ jedna u nizu masovnih grobnica te mu spomenuo da se takvo {to mo`e kvalificirati kao vi{estruko krivi~no
djelo.
Ali, to se nije desilo. [tavi{e! Prije bi se moglo desiti da danas
niz vajnih tu`ilaca, za{ti}enijih bolje od bilo kojeg me|eda na
ovoj planeti, bude ljuto {to im bilo ko govori {ta trebaju raditi.
Poziv da neko tu`ila{tvo djeluje redovno se shvata kao „pritisak“
na nezavisnost te institucije, a ne kao vapaj poreznog obveznika,
koji tu`iocima daje vi{e nego dobre pla}e, da dobiveni novac bude i opravdan!
Koso je samo paradigma ne~ega {to godinama traje i {to poprima razmjere opasne normalnosti.
„Normalno“ je da se za informacije o masovnim grobnicama daje novac. „Normalno“ je da su cjenovnici za polaganje
ispita na pravnom ili ekonomskom fakultetu javna tajna.
„Normalno“ je da je korupcija sve dublje ukorijenjena u sve
pore dru{tva i da je „lud“ onaj ko ne}e uzeti pare. Koso se u takav milje odli~no uklapa. Kada mo`e, {to ne bi uzeo tih
150.000 KM. Pa, ljekari za najmanju intervenciju u bolnici uzmu nekoliko stotina ili po koju hiljadu maraka. Sve je to sasvim „normalno“.
Primjer Seje Kose pokazuje, stoga, koliko je ova zemlja u dubokoj krizi i koliko tu krizu generiraju i sasvim obi~ni ljudi.
Jedino po ~emu je Koso druga~iji od ostalih jeste njegova bahatost ili naivnost da o svemu slobodno pri~a za medije te folira o
nakani da novac dobiven za informaciju gdje se nalaze kosti pobijenih Nevesinjaca, uplati u humanitarne svrhe. Ba{ bi bilo zanimljivo koja bi to humanitarna institucija prihvatila Kosinu haraminu!
Kroz historiju su imperije propadale zbog korupcije i kriminala, a da se to ne desi jednoj slaba{noj Bosni i Hercegovini.
PORTAL www.dnevniavaz.ba
Uraditi reviziju novih RVI Entitetska reprezentacija ru{i
Sa Skup{tine: Zatra`eno dono{enje zakona
(Foto: I . [ebalj)
Savez ratnih vojnih invalida
BiH zahtijeva od Vlade Federacije i Ministarstva za bora~ka pitanja FBiH da zatra`e dono{enje
zakona o dopunskim pravima branilaca u onim kantonima u kojima to nije u~injenjeno, zaklju~eno je na ju~era{njoj skup{tini
Saveza u Sarajevu.
- Tako|er, tra`imo da se na
federalnom nivou rije{i problem zdravstvene za{tite za sve
branioce, i to ujedinjenjem fondova zdravstvenog osiguranja.
Potrebno je uraditi kvalitetnu
provjeru da li svi korisnici iz
oblasti bora~ko-invalidske za{tite na to imaju prava, kao i reviziju svih novouvedenih korisnika u pravo RVI - saop}eno je iz
Saveza.
Odlu~eno je da porodicama
umrlih RVI treba omogu}iti da
dobiju potvrdu svog statusa iako nemaju pravo na porodi~nu
M. A.
invalidninu.
Gregorijan s predstavnicima TIBiH
je prvog zamjenika visokog predstavnika da je TI i dalje predmet napada u javnosti od zvani~nika RS, koji uklju~uju i tvrdnju o navodnoj umije{anosti
osoblja ove organizacije u organizirani kriminal. Gregorijan je
izrazio punu podr{ku zahtjevu
TIBiH da takve optu`be procesuira nezavisno sudstvo.
Pitanje: Predstavlja li formiranje reprezentacije
RS uvod u ru{enje NSBiH?
A) DA 74%
B) NE 23%
C) Ne znam 3%
C
B
A
Osude napada zvani~nika RS
Prvi zamjenik visokog predstavnika Rafi Gregorijan (Raffi
Gregorian) sastao se ju~er s delegacijom „Transparency Internationala BiH“, u kojoj su bili
izvr{ni direktor Sr|an Blagov~anin, ~lan Upravnog odbora
Emir \iki} i program-menad`er
Bojan Stan~evi}, prenosi Fena.
Izvr{ni direktor informirao
Dr`avni nogometni savez
Gregorijan: Podr{ka zahtjevima
O aktuelnim pitanjima u BiH i svijetu mo`ete glasati svakog dana
na www.dnevniavaz.ba. Na portalu „Dnevnog avaza“ ju~er je
„Google Analytics“ zabilje`io 58.140 posjetilaca.
Reakcije
4
Dnevni avaz, petak,
4. juli/srpanj 2008.
aktuelno
Suba{i}: Uvijek se znalo da je nevin
BPS: ARBiH ratovala ~asno i vite{ki
Pripadnici Armije RBiH koji su pred Tribunalom u Hagu bili
optu`eni za ratne zlo~ine po komandnoj odgovornosti od 1992. pa
sve do juna 1993. godine, od Sefera Halilovi}a do Nasera Ori}a,
oslobo|eni su optu`bi po svim ta~kama, {to pokazuje da je Armija
RBiH dok se na njenom ~elu nalazio general Halilovi} ratovala ~asno i vite{ki, ka`e se u saop}enju Bosanskohercegova~ke patriotske
stranke (BPS) - Sefer Halilovi}, koje je prenijela Fena.
Malki}: Nije bilo planskog zlo~ina
Abdurahman Malki}, na~elnik op}ine Sr-
ebrenica, povodom osloba|anja Nasera Ori}a
izjavio je da se iz presude vidi da Armija
RBiH nije planski, sistematski i organizirano
~inila zlo~ine kao {to su to radile vojska i policija Republike Srpske.
U saop}enju je od pravosudnih organa zatra`io da se po~inioci svih zlo~ina procesuiraju, posebno oni odgovorni za genocid u Sre- Malki}: Procesuirati
brenici.
Me. Mu. zlo~ince
Memi{evi}: Olak{anje za pre`ivjele `rtve
Pozdravljamo osloba|anje Nasera Ori}a i podr`at }emo ga ako
odlu~i da za nepravedne optu`be i kvalificiranje kao ratnog zlo~inca
dobije od{tetu, izjavila je Feni predsjednica Dru{tva za ugro`ene
narode za BiH Fadila Memi{evi}. Istakla je da je osloba|anje Ori}a
veliko olak{anje i za pre`ivjele `rtve genocida u Srebrenici.
Ivani}: Pomirenje je sada dalje
Predstavnici stranaka iz RS o{tro su osu-
dili odluku Ha{kog tribunala da oslobodi Nasera Ori}a. Izvr{ni sekretar SNSD-a Rajko
Vasi} rekao je da na ovakav na~in ne mo`e
do}i do pomirenja i zajedni~kog `ivota u
BiH, javlja Fena.
Predsjednik PDP-a Mladen Ivani} isti~e da
je Ori}eva presuda „u suprotnosti s onim
Ivani}: Suprotno
zbog ~ega je Ha{ki sud i osnovan, a to je da
dovede do pomirenja me|u narodima u BiH“. pravilima suda
On smatra da je pomirenje u BiH, nakon presude, dalje nego {to je
bilo prije nje.
Hafizovi}: O~ekivana odluka
HAG @albeno vije}e ukinulo prvostepenu presudu
Oslobo|en Naser Ori}
Oslobo|en svih navoda optu`nice koji su ga, prema komandnoj
odgovornosti, teretili za zlo~ine u Srebrenici
@albeno vije}e Ha{kog tribunala ju~er je ukinulo prvostepenu presudu ratnom komandantu Srebrenice Naseru Ori}u.
Njome mu je prije dvije godine,
zbog zlo~ina po~injenih nad srpskim civilima u Srebrenici, po
komandnoj odgovornosti, izre~ena kazna zatvora u trajanju od
dvije godine.
(Foto: AP)
Dokazi da je Naser Ori} nevin uvijek su
postojali i mislim da je nepravedno {to je
le`ao skoro ~etiri godine u zatvoru, kazala je
za Fenu predsjednica Udru`enja „Majke
enklava Srebrenica i @epa“ Munira Suba{i}.
- Zar poslije pokolja na{e djece, onolikog genocida da tu`ioci i sudije nisu imali {ta raditi, nego da osu|uju jednog ~ovjeka koji je poku{ao da se brani kako je znao i umio - isti~e Suba{i}: Nepravedno
bio u zatvoru
Suba{i}.
Pobijeni dokazi
Ju~era{njom presudom Ori}
je oslobo|en svih navoda optu`nice koji su ga, prema komandnoj odgovornosti, teretili za
zlo~ine po~injene na podru~ju
Srebrenice i okolnih sela od decembra 1992. do marta 1993. godine.
Nijedan od navoda iz `albe
Tu`ila{tva nije uzet u obzir pri
ponovnom izricanju presude.
Vije}e je naglasilo da Me|unarodni sud i njegova vije}a moraju
donositi odluke „isklju~ivo zasnovane na dokazima koje predstave obje strane“.
- Tu`ila{tvo nije bilo u stanju
ukazati ni na jedan dodatni dokaz ili dokaz u prvostepenom
Vidovi} i Ori} ju~er u sudnici: Nijedan navod `albe Tu`ila{tva nije uzet u obzir
spisu koji idu u prilog tvrdnjama Tu`ila{tva da podre|eni Nasera Ori}a snose krivi~nu odgovornost te da je on znao ili je
imao razloga da zna da su oni
pomagali ili podr`avali zlo~ine
nad zato~enim Srbima.
U svjetlu svega ovoga, @albe-
Hronologija slu~aja
Prvobitna tajna optu`nica,
koja je Ori}a teretila po komandnoj odgovornosti za kr{enje
zakona i obi~aja ratovanja, podignuta je 28. marta 2003. godine. Dvanaest dana kasnije, uhapsili su ga pripadnici SFOR-a
ispred njegovog stana u Tuzli, a
11. aprila preba~en je u pritvor-
sku jedinicu Ha{kog tribunala.
Nakon dvogodi{njeg su|enja, Ori}a je 30. juna 2006. Pretresno vije}e proglasilo krivim i
osudilo na dvije godine zatvora, na {ta su i odbrana i tu`ioci
ulo`ili `albu. Ju~era{njom presudom slu~aj „Ori}“ definitivno je okon~an.
no vije}e smatra da prikladno
mo`e biti samo ukidanje osude
Nasera Ori}a po ~lanu 7.3 Statuta - nagla{eno je u dispozitivu
odluke @albenog vije}a koju je
pro~itao predsjedavaju}i sudija
Volfgang [omburg (Wolfgang
Schomburg).
Nema su|enja
Ju~era{njom presudom iznesen je stav da u okolnostima konkretnog predmeta, njegovo
vra}anje na ponovljeno su|enje
ne bi imalo nikakvu svrhu.
Izricanju `albene presude,
osim tima odbrane koji vodi Vasvija Vidovi}, u sudnici je prisustvovao i Ori}. Mnogi zainteresirani ~itanje presude pratili su
s galerije sudnice. A. HAD@I]
Vasvija Vidovi}, vo|a tima odbrane
Potpredsjednik Narodne skup{tine RS [efket Hafizovi} smatra
da je o~ekivana odluka @albenog vije}a Ha{kog tribunala kojom je
Naser Ori} oslobo|en krivice za zlo~ine nad Srbima tokom 1992. i
1993. godine, javlja Fena.
- Mislim da je ta odluka bila o~ekivana i nije iznena|uju}a - rekao je
Hafizovi}.
Morao je pro}i golgotu da
doka`e da nije zlo~inac
Dodik: Izrugivanje srpskim `rtvama
Optu`nica protiv Ori}a jedna je u nizu motiviranih „nekim drugim interesima“
Predsjednik Vlade RS Milorad Dodik
ocijenio je da je osloba|aju}a presuda
Ha{kog tribunala Naseru Ori}u skandalozno
i sramotno izrugivanje srpskim `rtvama,
prenosi Srna.
Prema njegovim rije~ima, ovom presudom
Ha{ki tribunal ga je nagradio „za sva zlodjela
i podstakao sve kao {to je Ori} na ponovni
zlo~in koji, kako se vidi, mo`e ostati nekaDodik: Nagrada
`njen“.
Tribunala
Kandi}: Odluka u skladu sa ~injenicama
Odluka @albenog vije}a Ha{kog tribunala da oslobodi Nasera
Ori}a u skladu je sa ~injenicama iznesenim tokom krivi~nog postupka, izjavila je predsjednica Fonda za humanitarno pravo Nata{a
Kandi}, a prenijela Onasa.
- Ono {to je tokom krivi~nog postupka izneseno nije ukazivalo da je
on znao za zlo~ine koji su po~injeni nad Srbima i da je odgovoran za
nespre~avanje - rekla je Kandi}.
Ko{tunica: ICTY sau~esnik u zlo~inu
Premijer Srbije Vojislav Ko{tunica smatra da je Ha{ki tribunal
osloba|aju}om presudom Naseru Ori}u „postao sau~esnik u ratnim
zlo~inima po~injenim nad Srbima u Podrinju“, javlja Srna.
Za Vasviju Vidovi}, vo|u tima
odbrane Nasera Ori}a, ju~era{nja
presuda @albenog vije}a Ha{kog
tribunala, prema vlastitom priznanju, bila je o~ekivana.
Kao dugogodi{nji pravnik, s
respektabilnim ha{kim iskustvom, ka`e da je bila duboko
ubije|ena da tu`ilac nije pru`io
dokaze o tome ko su izvr{ioci
nekih zlo~ina, kao ni da su oni
bili direktno odgovorni Ori}u.
- Odbrana nije osporavala da
su se dogodili neki zlo~ini, ali smo
apsolutno bili ubije|eni da Ori}
nije imao kontrolu nad tim doga|ajima. Ono {to ja mislim jeste
da je morao pro}i ovu golgotu da
bi dokazao da nije ratni zlo~inac. I
dokazao je - kazala nam je Vidovi}.
Navodi da je optu`nica protiv Ori}a jedna u nizu optu`nica
Karle del Ponte koje, prema njenom uvjerenju, nisu bile motivirane pravnom logikom, nego
nekim drugim interesima.
Osim Vidovi}, u timu odbra-
Tim Ori}eve odbrane u Hagu
ne Ori}a bili su i advokat D`on
D`ons (John Jones) iz Londona i
pravnik s Oksforda, D`ef Roberts (Geoff), tako|er Britanac s respektabilnim pravnim iskustvom, trenutno zaposlen u Tribunalu u Kambod`i.
Bile su tu i mlade asistentice
Jasmina ]osi} iz Sarajeva i Konji~anka Adisa Mehi}. U BiH istra`iteljskim timom koordinirala
je dr. Edina Be}irovi}, a u njemu
su se nalazili D`email Be}irovi},
kao i pravnica Lejla Gluhi}. A. H.
pogledi
5
Dnevni avaz, petak,
4. juli/srpanj 2008.
RAZGOVOR Naser Ori} iz Haga za „Dnevni avaz“
Vra}am se ~ista obraza
Ono {to smo oduvijek znali moj narod, prijatelji i ja, neka danas znaju
oni koji su me godinama proganjali - nisam ratni zlo~inac
Samo desetak minuta nakon
{to je saop}ena odluka @albenog
vije}a Ha{kog tribunala kojom
mu je ukinuta prvostepena presuda od dvije godine zatvora, Naser Ori} u telefonskom razgovoru
za na{ list poru~io je da bi najradije stao pred kapiju Ha{kog tribunala i uzviknuo da cijeli svijet
~uje da on nije ratni zlo~inac.
Uloga Del Ponte
- To smo znali
moji prijatelji, moj narod s kojim
sam `ivio pakao
Srebrenice i ja,
ali sada neka znaju i oni koji su
me godinama
vrije|ali pri~om da sam ubijao nevine
ljude. Sve {to sam u ratu radio,
bila je borba za goli opstanak podrinjske sirotinje s kojom sam se
na{ao u srebreni~koj ratnoj jami
gdje nismo imali izbora - kazao
nam je Ori}.
Na upit za{to se pojavio u
ha{koj sudnici iako mu je jo{ prije mjesec javljeno da njegovo prisustvo nije obavezno, priznao
nam je da je imao „neobja{njiv
osje}aj“ da }e @albeno vije}e odlu~iti pozitivno.
- Da nisam vjerovao
u Boga, u pravdu i posebno u moj advokatski tim s Vasvijom
Vidovi} na ~elu, ne
bih izdr`ao sve ove
godine. Imao sam u
sebi neki damar koji
mi je govorio da moram oti}i u Hag, jednostavno da bih se u Bosnu
vratio ~ista obraza.
Ne zaboravite, Srebrenica
nije za-
Pla~ u sudnici
- Ta~no je da su mi suze krenule kada je ~asni sudija
[omberg (Schomberg) obznanio odluku. Ali, ja sam `iv ~ovjek! Plakali su i Vasvija Vidovi}
i advokat D`on D`ons (John Jones) i cijeli tim. Valjda je to bio
susret s pravdom. Ne bih mogao
u o~i pogledati majkama Srebrenice da me nisu oslobodili krivice. Zar da mene gurnu kao razlog za ono {to se njihovoj djeci
dogodilo. I na kraju, ako mi je
bilo su|eno da sve ovo pro|em,
nije mi nimalo `ao {to sam bio u
zatvoru - isti~e Ori}.
slu`ila da se njenoj `rtvi sudi i presudi za ratni zlo~in. Oni koji su
mi krojili optu`nicu, `eljeli su da
ja budem uzrok za ono {to se dogodilo 1995. godine. Zato sam
ponovo u{ao u sudnicu nadaju}i
se da }u gledati pravdi u o~i. I nisam pogrije{io - ka`e Ori}.
Nije `elio komentirati bilo
kakve „strijele“ koje su mu kroz
mnoga novinarska pitanja postavljane o ulozi Karle del Ponte
(Carla) u njegovom slu~aju i njenog navodnog prijedloga da sve
prizna pa da mu bude odre|ena
„manja kazna od petnaestak godina“.
Zahvalnost sudijama
Ori}: U sudnicu
u{ao da pogleda
pravdi u o~i (Foto: AP)
Do~ek na aerodromu
Naser Ori}, zajedno s dijelom tima svoje odbrane, danas
poslije podne trebao bi se vratiti u Sarajevo. Na pitanje {ta }e
sada raditi, odgovorio je kroz
smijeh:
- Bit }u slobodan ~ovjek.
Kako prenosi Fena, Organi-
zacija demobilisanih boraca
Armije RBiH Srebrenica organizirat }e do~ek Ori}a u 15 sati
na Sarajevskom aerodromu.
Autobusi iz Srebrenice u Sarajevo polaze u deset sati ispred
Islamskog centra, ka`e se u saop}enju Organizacije.
- Ta~no je da me Karla del Ponte optu`ila i po njenoj optu`nici
sam uhap{en. Njoj zamjeram samo jedno, za{to nije dozvolila da
se sam predam i odem na sud, jer
sam to u svakom razgovoru s
ha{kim istra`iteljima govorio da
`elim. Sve drugo bilo bi ogovaranje, a ja to nisam nikada ~inio kazao je Ori}.
Zahvalio je svim sudijama Pretresnog vije}a s Karmelom Agiusom (Carmel) na ~elu i osoblju u
pritvorskoj jedinici.
- Mislim da su svoj posao radili kako su najbolje znali i umjeli - poru~io je Ori}. A. HAD@I]
Pripreme za odlazak na{e jedinice u Bagdad
Vije}e ministara odobrilo
novu mirovnu misiju u Iraku
Usvojen i IPAP plan, kao najva`niji dokument saradnje izme|u NATO-a i BiH
Vije}e ministara BiH na ju~era{njoj sjednici usvojilo je ocjenu
opravdanosti upu}ivanja 49 pripadnika Pje{adijske jedinice Oru`anih snaga (OS) BiH u novu mirovnu misiju u Iraku. Po~etkom avgusta ova jedinica trebala bi otputovati u bazu „Victoria“ u Bagdadu, a
jo{ se ~eka i kona~no odobrenje Predsjedni{tva i Parlamenta BiH.
- To je vrlo bitno, jer u svim kontaktima s predstavnicima koalicijskih snaga mi smo preuzeli tu obavezu upu}ivanja nove jedinice u
misiju. Pripreme za njen odlazak u
Irak idu u skladu sa planom - izja-
Crnadak: Intenzivirani dijalog
vio je zamjenik ministra odbrane
Igor Crnadak.
On je zna~ajnom ocijenio i
odluku Vije}a ministara kojom
je usvojen Individulani partnerski akcioni plan (IPAP) od 2008.
do 2010. godine.
- Ovo se mo`e smatrati najva`nijim dokumentom kada je u
pitanju saradnja izme|u BiH i
NATO-a. To }e biti ne{to po ~emu
}e na{i partneri i Alijansa mjeriti
napredak zemlje te ocjenjivati na{u
sposobnost da stanemo iza preuzetih obaveza - dodao je Crnadak.
Tako|er, IPAP uskoro treba
biti verificiran i u Predsjedni{tvu BiH.
M. K.
Vidovi}: Nastavlja advokatski posao u Sarajevu
Li~nost dana Vasvija Vidovi}
Pravnica koja izaziva
po{tovanje i strah
Stala ispred mo}ne Karle del Ponte i dvije godine
dokazivala da je optu`nica tu`iteljicina gre{ka
Kada je 2003. godine, nekoliko dana nakon {to je uhap{en i
odveden u Hag, prihvatila njegovu odbranu, advokat Vasvija Vidovi} od Nasera Ori}a zahtijevala
je samo jedno - da joj vjeruje.
Najprije je odabrala tim pravnika, na kojem su joj u Hagu javno
zavidjeli mnogi zatvorenici Sheveningena, posebno na izboru Britanca D`ona D`onsa (John Jones), a
onda stala ispred mo}ne Karle del
Ponte (Carla) i dvije godine javno
dokazivala da je Ori}eva optu`nica
tu`iteljicina pravni~ka gre{ka.
Oni koji su znali kako funkcionira tim Vasvije Vidovi}, znali su
da je njen ured, smje{ten pored Tribunala u Hagu, radio 24 sata dne-
vno. Koliko god da je imala gospodski odnos u svom poslu, o ~emu
se u Hagu s izuzetnim respektom
govorilo, ova prijeratna sutkinja iz
Sarajeva ~esto je bila vrlo neugodan protivnik za sve koji su u sudnici poku{avali prljavo igrati.
Pri~a se da je jedan od svjedoka Tu`ila{tva, pravnik iz RS,
u pauzi su|enja prolaze}i pored
nje, sklopio ruke i zamolio je da
ga „popusti“.
Budu}i da je zavr{ila odbranu
Nasera Ori}a, a odbranu Rasima
Deli}a privela kraju, vra}a se u
Sarajevo, gdje nastavlja posao
advokata. Udata je za advokata
Gorana Varuneka. Ima k}erku,
tako|er pravnicu.
A. H.
Sjednica Vije}a ministara BiH
Imenovano {est ~lanova UO
Memorijalnog centra Poto~ari
Sredstva za Srebrenicu operativna, kazao [piri}
Vije}e ministara BiH na
ju~era{njoj sjednici imenovalo
je ~lanove Upravnog odbora
Memorijalnog centra Srebrenica - Poto~ari, saop}io je bh. premijer Nikola [piri} na pres-konferenciji nakon sjednice.
U UO imenovani su ministar
za ljudska prava i izbjeglice BiH
Safet Halilovi}, predsjednik Zajedni~ke komisije za ljudska prava Sadik Ahmetovi}, federalni
premijer Ned`ad Brankovi},
~lan UO Memorijalnog centra u
prethodnom mandatu Beriz Belki}, ~lan UO Instituta za nestale
Jadranka Durakovi} i {ef odjela
u Ministarstvu za ljudska prava i
izbjeglice Saliha \uderija. Vlada RS naknadno }e imenovati
svog predstavnika.
Na novinarsko pitanje {ta se
trenutno de{ava s deset miliona
predvi|enih za Srebrenicu, [piri}
je odgovorio da su ona postala
operativna istog trenutka kada su
izdvojena za tu namjenu i da je to
pitanje za nadle`na ministarstva.
- Nije dobro da Srebrenica
proizvede interes samo kada se
obilje`ava dan njene tragedije.
Srebrenici treba realan pristup
i kvalitetna implementacija projekata - kazao je [piri}.
Vije}e ministara bih ju~er je
na prijedlog Ministarstva pravde za pravobranioca imenovalo
Dragicu Mileti}, za prvog zamjenika @eljku Klobu~ar, a za
drugog Medinu Vili}.
M. A.
Spec
ZENICA - Organizacionom odboru za obilje`avanje trinaeste godi{njice genocida nad gra|anima Srebrenice Vlada
ZDK je ju~er odobrila 10.000 KM.
Sredstva su, kako je kazao premijer ZDK Miralem Galija{evi},
odobrena na zahtjev Odbora.
A. D@.
8
Brzo - kratko
Potpisan ugovor sa sindikatom
Najni`a pla}a u „Konzumu“ 410 KM
(Foto: B. Nizi})
Kolektivnim ugovorom koji su ju~er
u Sarajevu potpisali Ante Todori},
izvr{ni direktor
„Agrokora“, i sindikalni predstavnici Azra [ehbajraktarevi} i Izeta
Nurki} regulirano
je da najni`a pla}a
za 1.600 zaposlenih
Sarajevo: Todori} sa sindikalnim predstavnicima
u „Konzumu“
BiH, ~iji je ve}inski vlasnik hrvatski koncern, bude 410, a s toplim
obrokom i drugim dodacima oko 600 maraka.
I. [m.
Dug FBiH Republici Srpskoj
Upla}ena prva rata od 971.091 KM
Na ra~un javnih prihoda RS ju~er je upla}ena prva tran{a u iznosu
od 971.091 KM, odnosno prva od 22 jednake uplate koje Federacije
BiH treba dozna~iti na ra~un RS po osnovu utvr|enih nepravilonosti u raspodjeli prihoda s Jedinstvenog ra~una Uprave za indirektno
oporezivanje za 2006. i 2007. godinu, prenosi Fena.
Milan Ro}en, ministar vanjskih poslova Crne Gore
Priznat }emo Kosovo
Ministar vanjskih poslova Crne Gore Milan Ro}en nagovijestio je
da }e zvani~na Podgorica priznati nezavisnost Kosova, ali nije naveo kada }e Vlada Crne Gore donijeti takvu odluku.
- To }e se desiti onda kada procijenimo da je to politi~ki najbolje za
Crnu Goru - rekao je Ro}en podgori~kim „Vijestima“.
Sudija Kevin Parker donio odluku
Odba~en Blagojevi}ev zahtjev
Potpredsjednik Ha{kog tribunala Kevin Parker odbacio je zahtjev
Vidoja Blagojevi}a za izuze}e sudija @albenog vije}a koje }e rje{avati o njegovom podnesku za preispitivanje drugostepene presude, prenosi Sense.
Tragedija kod Han Bile na podru~ju Travnika
Maloljetnik se utopio u jezeru
Na jezeru, koje je nastalo na nekada{njem
povr{inskom kopu rudnika „Abid Loli}“ Bila u blizini sela Grahov~i}i, ju~er oko
14.30 sati utopio se maloljetnik.
O slu~aju su obavije{teni MUP-ovi SBK i
ZDK. Me|utim, zbog
nevremena koje je po(Foto: I. Kari})
Policija na mjestu doga|aja
slijepodne zahvatilo travni~ku regiju, akcija pronala`enja tijela utopljenika je prekinuta.
Oko 18 sati pripadnici specijalne jedinice, me|u kojima su bili i ronioci, povukli su se s jezera zbog jake ki{e, grada i grmljavine. Potraga za
tijelom utopljenika trebala bi biti nastavljena danas kada }e istra`ni organi zvani~no utvrditi njegov identitet i izvr{iti uvi|aj.
K. K.
Sje}anje na Bok{evicu
1993. godine
Mato Zovko
kandidat HDZBiH
Op}ina Jablanica, JOB, organizacije porodica {ehida i
poginulih boraca i RVI i ovog
5. jula organiziraju obilje`avanje godi{njice bitke na
Bok{evici, prenosi Fena.
Manifestacija „Bok{evica
1993-2008“ po~inje 4. jula, kada }e biti posje}ene spomenplo~e na Bok{evici, a prijevoz
iz Jablanice organiziran je u
osam sati.
Aktuelni na~elnik op}ine
@ep~e Mato Zovko ponovo je
kandidat HDZBiH za na~elnika ove op}ine, prenosi Fena.
Op}inski odbor HDZ-a @ep~e
na svojoj 14. sjednici utvrdio
je listu kandidata za Op}insko
vije}e, a jednoglasnom odlukom nosilac kandidatske liste
OO HDZ-a @ep~e za OV je
Ivica Tomi}, diplomirani veterinar.
Uprava za indirektno oporezivanje
Prikupljeno vi{e od dvije milijarde KM
Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH u prvih {est mjeseci
ove godine na Jedinstveni ra~un prikupila je dvije milijarde i 794
miliona KM. To je za 15 posto ili 365 miliona KM vi{e nego u istom
periodu lani, prenosi Fena.
Spec
Su|enje Anti Kova}u, optu`enom za ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva po~injen na podru~ju Viteza, po~et }e pred
Sudom BiH 13. avgusta ~itanjem optu`nice i uvodnom rije~i
Tu`ila{tva, prenosi BIRN.
Dnevni avaz, petak,
4. juli/srpanj 2008.
teme
REAKCIJE Majka djece ubijene u Nevesinju
Ploski}: Kosu ne
`elim ni vidjeti
Koso tra`i 100.000 KM da bi otkrio mjesto gdje su ukopana Jasnina djeca,
Amar i Ajla, nevine `rtve ~etni~kih monstruma u Nevesinju
To je stra{no. Ja, jednostavno,
nemam rije~i za takvo ne{to,
ka`e za „Dnevni avaz“ Jasna Ploski}, jedna od rijetkih koja je
pre`ivjela strahote zlo~ina ~etni~kih hordi u Nevesinju, govore}i o stravi~noj ponudi koju joj
je posredno uputio biv{i istra`itelj Federalne komisije za tra`enje nestalih Seid Sejo Koso.
Izgubila i supruga
Koso, kako smo ve} pisali,
tra`i 100.000 KM da bi otkrio
mjesto gdje su ukopana Jasnina
djeca, Amar i Ajla, nevine `rtve
~etni~kih monstruma u Nevesinju. Kada su ubijeni, imali su
samo 4,5 godina, odnosno devet
mjeseci. Jasna je izgubila i supruga Hasana, a i sama je bila `rtva te{kih tortura.
I porodice 34 `rtve ~etni~kih
zlo~ina u selu @ulja kod Nevesinja tvrde da je Koso i od njih
tra`io 150.000 KM da bi otkrio
masovnu grobnicu u kojoj su posmrtni ostaci njihovih najmilijih.
- Upoznata sam preko Sanje
Mula}, istra`iteljice Instituta za
tra`enje nestalih BiH, da Koso
tra`i 100.000 KM da bi otkrio grobnicu moje djece. Ja s njim ni-
Ploski}: ^ovjek ispod svakog nivoa
(Foto: Deblokada.ba)
sam li~no razgovarala. Vjerujte, ja
do njega kao ~ovjeka ne dr`im ni
jedan posto. S takvim ~ovjekom,
koji je ispod svakog nivoa, ne bih
nikada razgovarala. Ne `elim ga
ni vidjeti - ka`e Ploski}.
za nestale, a danas radi za Institut
za nestale BiH, te je Koso bio
njen dugogodi{nji radni kolega.
- Povrije|ena sam, uistinu
nemam rije~i za to. Van je svake
pameti da se tako pona{a jedan
Bo{njak, koji je radio u Komisiji za nestale u Mostaru i s nama
sara|ivao. Osje}am se jako povrije|eno. Sejo Koso je had`ija.
Ja ka`em da on nema radi ~ega
ni klanjati, niti se moliti Bogu
kada radi ovakve stvari. Neka
mu Bog plati za sve to {to radi ka`e Ploski}.
Tvrdi da Kosin postupak
odmah mora biti sankcioniran.
- Imam informacije da je to
pokrenuto kod pravosudnih organa. Ja sam spremna svjedo~iti,
jer sam li~no ~ula kada je Sanja
Mula} s njim razgovarala i kada
je on rekao da tra`i novac da
ka`e gdje su grobnice. Bez novca, kazao je, nema ni{ta - tvrdi
Ploski}.
Faruk VELE
Spremna svjedo~iti
Dodaje da su joj ovakvi postupci Kose izuzetno te{ko pali. Posebno jer je i sama bila dugogodi{nja ~lanica Federalne komisije
Hase~i}: Mora biti odmah uhap{en
Predsjednica Udru`enja
„@ena-`rtva rata iz Sarajeva“
Bakira Hase~i} zatra`ila je
ju~er od slu`bi sigurnosti u
BiH, prije svega Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA),
da odmah uhapse biv{eg ~lana
Federalne komisije za tra`enje
nestalih FBiH Seida Seju Kosu, koji tra`i enormne svote novca kako bi otkrio gdje se nala-
ze dvije masovne grobnice na
podru~ju Nevesinja.
- Zahtijevamo da slu`be sigurnosti Kosu odmah odvedu
na podru~je Nevesinja i da hitno poka`e gdje su grobnice kako bi one bile obilje`ene i
za{ti}ene. Jer, nakon izbijanja
ovog skandala postoji mogu}nost da se te grobnice dislociraju i
uni{te - upozorila je Hase~i}.
Premijer ZDK o prebacivanju krivice na kantone
Galija{evi}: Vlada FBiH
nespremna donijela zakon
Neistinite su tvrdnje da Federalna vlada ne snosi odgovornost
pred demobilisanim borcima u
vezi s isplatom zaostalih naknada, smatra premijer
ZDK Miralem
Galija{evi}.
- Mjesecima
neopravdano
lopticu prebaGalija{evi}: Ne}emo
da pravimo razliku
me|u ljudima
cuju kantonima. Ne mo`e se zakon provoditi po strankama, privatnim sijelima, dr`ati tri istovjetna sastanka u Sarajevu, Gora`du, Prozoru, odvojeno za
Bo{njake i Hrvate. Stvarno je
dosta toga. Federalna vlada donijela je taj zakon, o~igledno
nespremna i bez finansijske
konstrukcije. Pro~itao sam da
smo sada mi krivi za neispunjenje, a borci znaju da to {to
govori He}o nije istina i da on
obmanjuje javnost - ka`e Galija{evi}.
Osim planiranog ustupanja
tri miliona prihoda od PDV-a do
kraja godine, ZDK }e, ako to 10.
jula potvrdi Skup{tina Kantona,
jo{ 2,8 miliona KM prikupljenih
od po~etka godine prebaciti za
isplatu aprilskih naknada demobilisanim borcima za vrijeme
njihove nezaposlenosti.
- Razo~aran sam na~inom na
koji se ovaj problem rje{ava na
nivou FBiH, jer se svjesno opet
dijele Bo{njaci, Hrvati, borci po
strankama i naklonostima opcijama. U ZDK ne}emo da pravimo razliku me|u ljudima. Naknade }e dobiti i ~lanovi Saveza
demobilisanih boraca i
~lanovi Udruge branitelja
- kazao je Galija{evi}.
A. D@ONLI]
Doga|aji
4. 7. 2008. qfubl
5
Lbo!up!obm!oj!tve!v!Tb!sb!kf!wv!oj!kf
qsj!iwb!ujp!qsj!kf!emph!Uv!aj!mb|!uwb
Tve!pecjp! [b!uwps!VLSBULP
tlj!mkf!lbs!
eb!qpu!wsej!pq!uv!aoj!dv! tf!wsb!~b!ob!qp!tbp
qsp!ujw!Hb!|j!kb
SARAJEVO - Zejnil Pand`o bi uskoro trebalo da nastavi raditi kao
ljekar u sarajevskom zatvoru nakon {to je Kantonalno tu`ila{tvo u Sarajevu obustavilo istragu protiv njega.
Ovo je ju~e potvrdio Mladen Krpan, zamjenik upravnika sarajevskog
KPZ-a. Pand`o je suspendovan prije sedam mjeseci zbog sumnje da je
zloupotrijebio polo`aj kada je navodno mimo pravila i bez odobrenja
nadle`nog suda uputio pritvorenika Muhameda Alija Ga{ija na pregled
u bolnicu.
"Od kada je suspendovan na{ ljekar, situacija u KPZ-u je veoma te{ka. Imamo veliki broj pritvorenika i osu|enika i neophodan nam je ljekar. Posljednih pola godine anga`ovali smo honorarno ljekare", dodao
je Krpan. Tu`iteljica Jasmina ^au{evi} ju~e je kazala da je poslala obavijest o obustavljanju istrage u KPZ-u.
"Istragu sam obustavila 20. maja ove godine i o svemu obavijestila
MUP FBiH, budu}i da su oni podnosioci krivi~ne prijave. Imali su rok
od osam dana za `albu, ali se nisu oglasili", istakla je ona.
Uprkos tome Edina Pirija, portparol Kantonalnog tu`ila{tva, ju~e je
ustvrdila da je optu`nica protiv Pand`e podignuta i da se ~eka su|enje.
U medijima je ranije objavljeno da je zatvorski doktor ~ak i osu|en.
Tu`iteljica Jasmina ^au{evi} nema obja{njenje za neta~ne informacije koje se plasiraju iz tu`ila{tva u kojem radi.
A.\.
Ptv!nokj!•f!oj!
pt!ub!kv!v!qsj!uwp!sv
Nv!ib!nfe!Bmj!Hb!|j!j!pt!ub!mj!vib!q|f!oj!tv
tsf!ej!opn!kb!ov!bsb!pwf!hp!ej!of-!b!Hb!|j!kv
kf!qsj!uwps!qsp!ev!afo!ep!25/!kv!mb/!
Jblp!Lbo!up!obm!oj!tve!oj!kf!qsj!iwb!ujp!pq!.
uv!aoj!dv-!bewp!lbu!kf!eoph!pe!pq!uv!af!oji
Nv!ij!ejo!Lb!qp!lb!{bp!kf!eb!~f!ptv!nokj!.
•f!oj!pt!ub!uj!v!qsj!uwp!sv!ep!sp!•j!|ub-!ob!lp!.
kfn!~f!cj!uj!sb!{nb!usbo!qsj!kf!emph!{b!okf!hp!.
wp!qsp!ev!af!okf/!
Qsft.lpo!gf!sfo!dj!kb
Uv!aj!mb|!uwb
Nv!ib!nfe
Bmj!Hb!|j
GP!UP!OO
hva}ene sve osobe koje su bile predmet istrage.
Prevashodno mislim na Ljirima Biti}ija i Adnana Alomerovi}a, koji su u bjekstvu", kazao je
^avka novinarima.
Odgovaraju}i na novinarska pitanja, ^avka
je kazao da misli da ima veoma jake dokaze.
#Nv!ib!nfe! Bmj! Hb!|j optu`en je kao
vo|a zlo~ina~ke organizacije koja je
sticala protivpravnu korist iznudama,
`ila{tvu u Sarajevu organizovana je
Uv!aj!mb|!uwp! lihvarenjem, prevarama i sli~no. Po
konferencija za novinare, na kojoj su
jnb!211!
pravosna`nom okon~anju postupka
tu`ioci istakli da se radi o obimnom i
twkf!ep!lb! tra`i}emo da se od Ga{ija izuzme pola
te{kom predmetu.
j!2/111!
miliona KM", dodao je ^avka.
Glavni tu`ilac Branko [ljivar noPrema optu`nici, Ljirim Biti}i i
vinarima je rekao da je optu`nica pro- nb!uf!sj!kbm!oji!
osoba po nadimku Tajo pucali su protiv Ga{ija i drugih podignuta poslije
ep!lb!{b
{le godine na Ramiza Delali}a ]elu.
godinu intenzivnog rada i saradnje s
Nakon ubistva u sobi, koju je u Sarajevu iznajpolicijom.
"Ovo je veoma obiman i te`ak predmet, i za mio Biti}i, prona|ene su skupocjene cipele, ~ija
nas i za Sud, i traja}e dosta dugo, budu}i da Tu- se vrijednost procjenjuje na oko 2.500 KM. Is`ila{tvo ima oko 100 svjedoka i blizu 1.000 ma- tragom se do{lo do saznanja da je ove cipele noterijalnih dokaza. Ovom optu`nicom nisu obu- sio Biti}i, a da pripadaju Ga{iju.
Qp!tmb!mj!tnp!op!wv-! treba da preprave optu`nicu ili novu da podipojasnio je sagovornik iz Suda.
qsf!vsf!}f!ov!j!ep!qv!okf!ov gnu",Prvo
bitnu optu`nicu Tu`ila{tvo je podnijelo
pq!uv!aoj!dv/!P•f!lv!kf!np kasno poslijepodne 30. juna, a kako saznajemo,
Sud je odluku o odbijanju donio ve} 2. jula, iako
eb!~f!cj!uj!qpu!ws}f!ob- je optu`nica napisana na 55 stranica.
Qsj!kf!jo!gps!nb!dj!kf o odbijanju Suda da
lb!{bp!_bw!lb! potvrdi
optu`nicu, u Kantonalnom tuAlma \OZO
SARAJEVO - Kantonalni sud u Sarajevu
odbio je da potvrdi optu`nicu protiv Muhameda Alija Ga{ija i ostalih za udru`ivanje u
zlo~ina~ku organizaciju, potvr|eno je u ovom
sudu.
Neposredno nakon {to je Kantonalno tu`ila{tvo u Sarajevu dobilo ovu odluku, tu`ilac
Oleg ^avka uputio je novu optu`nicu Sudu.
"Poslali smo novu, preure|enu i dopunjenu
optu`nicu. O~ekujemo da }e biti potvr|ena", kazao je tu`ilac Oleg ^avka i dodao da nisu izba~eni nikakvi bitni navodi iz optu`nice, ve} da je
"poja~ana".
V!Lbo!up!obm!opn!tv!ev u Sarajevu su
rekli da prvobitnu optu`nicu nisu mogli potvrditi
zbog nedostatka dokaza.
"Nije bilo osnova za potvr|ivanje, jer nismo
na{li dokaze za zlo~ina~ko udru`ivanje. Oni sad
Dswf!oj!gf!sb!sj!oj!kf!Hb!|j!kfw
Lb!lp!tb!{ob!kf!np-!tf!ebn!wp!{j!mb!j{v!{f!uji!j{!hb!sb!af!Nv!ib!nf!eb!Bmj!kb!Hb!|j!kb!oj!tv!pcv!iwb!.
~f!oj!pq!uv!aoj!dpn/!Oj!kf!ebo!pe!uji!bvub!oj!kf!sf!hjt!usp!wbo!ob!Hb!|j!kb/
#Gb!np!{oj!dswf!oj!gf!sb!sj!sf!hjt!usp!wbo!kf!ob!Jwb!ob!Tlp!lv!j{!Hsv!eb-!lp!kj!kf!j{kb!wjp!eb!Hb!|j!kv
j{obk!nmkv!kf!wp!{j!mp!twb!lj!nkf!tfd!{b!6/111!LN#-!ep!ebp!kf!ob|!tb!hp!wps!ojl/!
Oj!tv!
{b!ep!wp!mkoj
sb!epn!
Jo!tuj!uv!ub
BANJALUKA - Odbor porodica zarobljenih, poginulih bo ra ca i nes ta lih ci vi la
RS nije zadovoljan s radom
Instituta za nestala lica BiH
jer ova in sti tu ci ja do sa da
nije uradila ni{ta za srpske
`rtve, izjavio je predsjednik
Odbora Boro Peuli}.
"Podatak da je Institut za
nestala lica BiH za pet mjeseci svog rada identifikovao
500 bo{nja~kih, a samo pet
srpskih `rtava sam po sebi
dovoljno govori o kakvoj je
instituciji rije~", rekao je Peuli} nakon sjednice Odbora,
kojoj su prisustvovali i predsta vni ci Ope ra ti vnog ti ma
RS za tra`enje nestalih lica.
Peuli} je rekao da Odbor
nije zadovoljan radom srpskih predstavnika jer su glasali za izbor Amora Ma{ovi}a u Ko le gi jum di re kto ra
Instituta, iako je, kako tvrdi,
rije~ o sukobu interesa po{to je Ma {o vi} po sla nik
SDA u Parlamentu Federacije BiH. (Srna)
Hsb!gj!uj!
|b!ip!woj!df!ob
{j!ep!wj!nb!qj!kb!df
j!#Lp!nv!obm!db#
GLAMO^ - Nepoznata lica u
Glamo~u su po zidovima gradske
pijace i Javnog preduze}a "Komunalac" sprejom nacrtala {ahovnicu i ispisala poruke "Ovo je
Hrvatska", "Mi smo prvaci" i druge grafite neprimjerenog i uvredljivog sadr`aja.
Portparol Uprave policije MUPa Livanjskog kantona Ivica Vrdoljak potvrdio je da su grafiti ispisani crvenim i crnim sprejom, a
da je uvredljive simbole i poruke
pri ja vio di re ktor "Ko mu nal ca"
Radovan ]ulum.
Pojava novih grafita dovodi se u
vezu s nedavno zavr{enim Evropskim prvenstvom u fudbalu i navija~kim grupama, koje su slavile
uspjehe hrvatske reprezentacije.
Na vi{e mjesta u Glamo~u i sada se mogu vidjeti brojni grafiti
uvredljivog sadr`aja ostali iz rata,
a u samom gradu na vi{e javnih
mjesta istaknuta je zastava Herceg Bosne, koju je Ustavni sud
FBiH prije deset godina proglasio
neustavnom u Livanjskom kantonu, jer ne odra `a va pri sus tvo i
druga dva konstitutivna naroda na
ovim prostorima. (Srna)
V!GPLVTV
Pi{e: Mirza ^UBRO
Uv!aj!mb|!uwp!LT!wf~!|ftu!hp!ej!ob!jt!usb!av!kf!ob!wp!ef!p!of!{b!lp!oj!upt!uj!nb!v!sb!ev!cjw!|ji!•fm!oj!lb!GCjI
Pq!uv!aoj!df!qsp!ujw!Cj!•b!l•j!~b!j!_p!wj!~b!#ob!•f!lb!okv#
zanje optu`nice ili optu`nica se ~eka mjesecima. zaprimljene su u ovom tu`ila{tvu i donesena je
Mogu}e je da se radi o namjernom odugovla~e- naredba o otvaranju istraga. Predmeti su i dalje u
fazi istrage", pi{e u informaciji koju je potpisao
nju", smatra na{ sagovornik.
glavni kantonalni tu`ilac.
Fe!ifn! Cj!•b!l•j~ osumnji~en
je da je u vrijeme obna{anja funkcije
Bo!}fm!lp! Nbs!kb!op!wj~- glavni
Np!
h
v!
~
f!
predsjednika Vlade FBiH, zloupotredisciplinski tu`ilac Visokog sudskog i
eb!tf!sb!
e
j!p
bljavaju}i polo`aj i ovlasti, potpisao
tu`ila~kog vije}a BiH, koje je nadle`no
ob!nkfs!opn
odluke kojima je o{te}en federalni buza provjere pritu`bi na rad tu`ilaca i sud`et. Glavni kantonalni tu`ilac Branko pev!hp!wmb!•f!okv dija, nije `elio ni potvrditi niti demanti[ljivar u informaciji o istragama kojirati mogu}u istragu o radu Kantonalma su obuhva}eni Bi~ak~i} i ^ovi} potvrdio je da nog tu `i la{ tva Sa ra je vo u pre dme ti ma ko ji se
su istrage jo{ u toku.
odnose na Edhema Bi~ak~i}a.
"Krivi~ne prijave protiv Edhema Bi~ak~i}a
"Zakon o VSTV BiH sadr`i odredbe koje se
odnose na povjerljivost i tajnost ovih provjera, tako da u su{tini javnost ne mo`e dobiti bilo koju
Cf{!pe!hp!wp!sb!j{!\mkj!wb!sp!wf!lbo!df!mb!sj!kf
informaciju tokom vr{enja ovih provjera. Dakle, u
Hmb!woj!lbo!up!obm!oj!uv!aj!mbd!Csbo!lp!\mkj!wbs-!peop!top!okf!hpw!vsfe-!oj!ob!lpo!wj!|f!eof!woph!•f!lb!okb
ovom trenutku ne mo`emo ni potvrditi ni negirati
oj!tv!pe!hp!wp!sj!mj!ob!ob|!vqju!p!tub!uv!tv!pwji!jt!usb!hb/!\mkj!wbs!oj!kf!af!mjp!lp!nfo!uj!sb!uj!ob!wp!ef!p!ob!nkfs!.
da li se provodi istraga u vezi s pomenutim preopn!pev!hp!wmb!•f!okv-!b!v!okf!hp!wpn!vsf!ev!tv!lb!{b!mj!lb!lp!tv!ub!lwb!qj!ub!okb!of!lp!sfl!uob/
dmetom", kazao je Marjanovi}.
Cj!•b!l•j~
GP!UP!BS!IJ!WB
SARAJEVO - Kantonalno tu`ila{tvo u Sarajevu odugovla~i s podizanjem optu`nica u
nekoliko istraga u kojima su osumnji~eni Edhem Bi~ak~i}, biv{i premijer FBiH, i njegov tada{nji zamjenik Dragan ^ovi}, tvrdi sagovornik "Nezavisnih" koji je u~estvovao u istragama.
"Kantonalno tu`ila{tvo ve} nekoliko godina
provodi istrage u vi{e slu~ajeva u kojima su nekada{nji premijer FBiH Edhem Bi~ak~i} i njegov
zamjenik Dragan ^ovi} osumnji~eni za zloupotrebe polo`aja i ovlasti. Istrage su prakti~ki gotove,
jer su otvorene 2002. ili 2003. godine, ali na podi-
12
BOSNA I HERCEGOVINA
OSLOBO\ENJE
petak, 4. juli 2008. godine
Vlada ZDK-a usvojila odluku
U Memorijalnom centru Poto~ari
Slijedi rebalans bud`eta
I ovaj kanton na{ao je novac za demobilisane
Vlada ZDK-a donijela je odluku o izmjenama i dopunama
bud`eta ZDK-a za 2008. Za
odluku se Vlada odlu~ila nakon
prijedloga tri kantonalna ministarstva.
Naime, MUP je tra`io rebalans zbog milion KM, potrebnih
za pla}anje doprinosa, Ministarstvo za obrazovanje, nauku,
kulturu i sport zbog 1,4 miliona
- za nabavku besplatnih ud`benika za u~enike osnovnih {kola, dok se Slu`ba za zapo{ljavanje ZDK i Ministarstvo za rad,
socijalnu politiku, raseljene
osobe i izbjeglice uputili zahtjev
zbog isplate naknada nezaposlenim demobilisanim.
- Skup{tina kantona odr`at }e
se 10. jula i vjerujem da }e ovaj
prijedlog dobiti podr{ku, kazao
je Miralem Galija{evi}, premijer ZDK-a, dodav{i kako }e na
ovaj na~in osigurati 2,8 miliona
KM neophodnih za isplatu aprilskih naknada demobilisanim
borcima za vrijeme njihove nezaposlenosti.
Mi. D.
Prijem za u~enike i studente generacije u ZDK
Ju~er po~elo ru~no kopanje kabura
PO^ELO KOPANJE
MEZARA
Radnici Gradskog groblja iz Visokog ju~er su u Memorijalnom centru Poto~ari po~eli radove na kopanju 305 mezara za
identifikovane `rtve srebreni~kog genocida. Iako }e zbog
postavljenih ni{ana i strmine terena 60 mezara morati kopati
ru~no, radnici tvrde da }e do 10.
jula sve biti spremno za ukop. Da
ne bi do{lo do obru{avanja zemlje
na svakom kaburu, bi}e postavljene sigurnosne daske. Pored toga,
u Memorijalni centar je stigao i ostali materijal za kopanje mezarja.
U Visokom se vr{e i pripreme
za postavljanje posmrtnih ostataka u tabute, a tijela bi u Poto~are
trebala sti}i 9. jula u 16 sati. U petak se hutbom u svim d`amijama
u BiH nastavlja realizacija programa obilje`avanja 13. godi{njice
srebreni~ke tragedije.
S. Sm.
Mar{ mira Nezuk - Poto~ari
Iz Vogo{}e put Srebrenice
Obilje`avanju trinaeste godi{njice genocida
u Srebrenici pridru`it }e se ove godine masovno i planinari Sarajeva, Podrinja i drugih bh.
gra do va. Ka ko nas je oba vi jes tio Uze ir
Merd`ani}, potpredsjednik Upravnog odbora vogo{}anskog UPD Planinar, 8. jula organiziraju
odlazak planinara iz ove op}ine put Nezuka,
gdje }e se pridru`iti koloni hiljada drugih
u~esnika Mar{a mira 2008, kojim se od Nezuka do Poto~ara obilje`avaju dani stradanja
Srebreni~ana.
Du`ina trase je oko 100 kilometara i prelazi se u tri etape.
Iz Organizacionog odbora ovoga pohoda iz Vogo{}e apeliraju na sve planinare da im se pridru`e, s obzirom na to da su kondiciono spremni i dobro opremljeni, posebno pozivaju}i Podrinjce kojih ima mnogo u Vogo{}i. Ovu akciju podr`ali su na~elnik Op}ine Vogo{}a Asim
Sarajli}, te Kantonalni planinarski savez Sarajevo i planinarska dru{tva glavnog grada Bosne i Hercegovine.
Poslovni fakultet u Vi{egradu
Kemo ^amd`ija prvi diplomac
Prvu odbranu diplomskog rada na Poslovnom
fakultetu u Vi{egradu uspje{no je obavio Kemo
^amd`ija iz Rogatice. Za odbranu teme „Modeli pona{anja potro{a~a“ ^amd`ija je dobio ~istu
desetku, sti~u}i tako zvanje diplomiranog ekonomiste-menad`era prodaje.
Radi se o prvoj odbrani diplomskog rada na
ovom fakultetu od njegovog otvaranja prije tri
godine.
Zanimljivo je da je prvi diplomant Poslovnog
fakulteta Vi{egrad ^amd`ija, aktuelni predsjednik
Skup{tine op{tine Rogatica.
Kemo ^amd`ija: Diplomac i predsjednik Skup{tine
E. A.
Foto: M. TUNOVI]
Iako }e zbog postavljenih ni{ana i
strmine terena 60 mezara morati
kopati ru~no, radnici tvrde da }e do
10. jula sve biti spremno za ukop
Sa ju~era{nje dodjele nagrada
Nov~ane nagrade
za najbolje
Premijer Zeni~ko-dobojskog
kantona Miralem Galija{evi}
organizovao je u ~etvrtak prijem za u~enike generacije osnovnih i srednjih {kola iz ZDK, te
za studente sa Univerziteta u
Zenici ~iji je prosjek ocjena
iznad devet.
Za 61 u~enika generacije
osnovne {kole uru~ena je nagrada od po 100 KM, za 34
u~enika generacije srednjih
{kola po 200, dok je sedam
najboljih studenata dobilo po
500 KM.
Sredstva }e biti ispla}ena sa
bud`etskog transfera za posebno nadarene i talentovane
mlade, koji je Vlada ove godine uvela kako bi stimulirala i
nagradila najbolje.
Mi. D.
Borci SBK-a zaprijetili
Pare ili blokada
saobra}aja 14. jula
Ukoliko vlade FBiH i Srednjobosanskog kantona (SBK)
do 11. jula ne po~nu s isplatama zaostalih naknada, demobilisani borci ovog kantona
14. jula, u osam sati, blokiraju vitalne saobra}ajnice.
Blokada }e, pojasnio je Nevzudin Vihri}, predsjednik Saveza demobilisanih boraca
SBK-a, potrajati sve dok ne dobiju novce koje im zakon garantuje. Tra`i}e i da se nezaposleni demobilisani borac na
biro za zapo{ljavanje javlja
jednom, a ne dva puta mjese~no, te da kanton u~estvuje
u pla}anju lijekova koje koriste borci oboljeli od posttraumtskog stresnog poreme}aja.
Dakle, 14. jula je mogu}a
blokada puteva Gornji Vakuf Makljen, Bugojno - Koprivnica, Jajce - petlja na mostu, te
puteva koji vode iz Travnika i
ka njemu, Vitezu, Busova~i, Kiseljaku i Visokom.
A. B.
Komisija
za saobra}aj
i komunikacije
usaglasila
stavove o
javnom RTV
servisu BiH
Revizija poslovawa
57 institucija BiH
u pro{loj godini
Pozitivno
mi{qewe
za samo 11
institucija
www.glassrpske.com
Bawa Luka
Godina LXV
Petak, 4. jul 2008.
Broj 11.640, cijena 0,8 KM
Strana 2.
Parlamentarna Komisija za
odbranu i bezbjednost BiH
Reforme i
konsolidacija
pa formirawe
korporacije
Strana 4.
@albeno vije}e Ha{kog tribunala oslobodilo Nasera
Ori}a odgovornosti za zlo~ine po~iwene nad Srbima
Zatra`ena
provjera
biografije
Strana 5.
Naser Ori} u
sudnici prilikom
izricawa presude
Tramvaj
sti`e u
Semberiju
Zatrli su trag mojoj porodici.
U jednom danu ubili su mi
obje }erke, Sne`anu i Gordanu,
i mu`a Radovana, jedva govori,
nijema od nepravde,
Slavka Mati} iz sela Bjelovca
Strana 15.
Ministar
privrede,
energetike
i razvoja RS
Slobodan
Puhalac
Neizvjesno
da li }e
"Ju`ni tok"
pro}i kroz RS
Strana 7.
FOTO: ROJTERS
Razvoj saobra}ajne mre`e
na podru~ju Bijeqine
HAG, BAWA LUKA- @albeno vije}e Ha{kog
tribunala oslobodilo je ju~e ratnog komandanta
bo{wa~kih snaga u Srebrenici Nasera Ori}a odgovornosti za zlo~ine po~iwene nad Srbima tokom
1992. i 1993. godine.
@albeno vije}e utvrdilo je da Sudsko vije}e nije
iznijelo sve potrebne dokaze da bi Ori} bio osu|en
za komandnu odgovornost, saop{teno je iz Tribunala.
- Cjelokupna presuda Naseru Ori}u zasnivala se
na tom obliku odgovornosti. Zbog tih gre{aka poni{ta va se odlu ka Sud skog vi je }a da osu di Na se ra
Ori}a zbog wegovog neuspjeha da sprije~i navodno
zlo~ina~ko pona{awe podre|enih - rekao je predsjedavaju}i @albenog vije}a sudija Volfgang [omburg.
@albeno vije}e isti~e da, kao i Sudsko vije}e,
ne sumwa da su te {ki zlo ~i ni pro tiv Srba po ~iweni u dva zatvora izme|u septembra 1992. godine
i marta 1993. godine.
Ipak, dokazi da su se zlo~ini dogodili nisu dovoqni da bi se odr`ala presuda pojedinca za ove
zlo~ine. Krivi~nim procesima potrebni su dokazi
da bi se bez ikakve sumwe pred dono{ewe presude
utvrdilo da je optu`eni odgovoran za zlo~in, navodi
se u izvje{taju @albenog vije}a.
Ori} je prvostepenom presudom osu|en na dvije
godine zatvora, a u izdr`avawe kazne ura~unato
vrijeme mu je vrijeme koje je proveo u pritvoru od 10.
aprila 2003. godine do pu{tawa na slobodu, 1. juna
2006. godine.
Agencija AP prenosi da je Ori} po izlasku iz
sudnice rekao da je vi{e nego sre}an ishodom `albenog postupka, dok je wegov branilac Vasvija Vidovi} oci je ni la da oslo ba |a ju }a pre su da ne pred stavqa iznena|ewe.
Agencija Frans pres napomiwe da se u Bosni jo{
pjevaju pjesme kojima se slavi Ori}eva uloga u Srebrenici, dok Srbi u wemu vide kriminalca koji je
terorisao srpska sela i koji se obogatio na srebreni~koj crnoj berzi.
Presuda Ori}u u Republici Srpskoj izazvala je
o{tre reakcije. Predstavnici politi~kih partija
iz Srpske ocijenili su da }e ova presuda usporiti
proces pomirewa u BiH i dodali da po dosada{wim
presudama suda ispada da su u ratu u BiH sve `rtve
bile bo{wa~ke.
Izvr{ni sekretar SNSD-a Rajko Vasi} rekao je
da na ovakav na~in ne mo`e do}i do pomirewa i zajedni~kog `ivota u BiH.
- Sra mno je da se oslo ba |a ju qudi ko ji su
prqali ruke krvqu nevinih civila u ratu, bez obzira na to da li su to Srbi, Bo{waci ili Hrvati tvrdi Vasi}.
Lider SDS-a Mladen Bosi} smatra da je osloba|aju}a presuda Ori}u samo jedan od pokazateqa da
je Ha{ki tribunal politi~ki sud, a ne pravna institucija.
Predsjednik PDP-a Mladen Ivani} isti~e da je
Ori}eva presuda #u suprotnosti s onim zbog ~ega je
Ha{ki sud i osnovan, a to je da dovede do pomirewa
me|u narodima u BiH#.
- Na`alost, izgleda da u svim tim sudskim procesima stradavaju samo qudi s jedne strane. Tako je bilo u dosada{wim presudama, da nije bilo `rtava iz
reda srpskog naroda i da su sve `rtve bile samo iz
reda bo{wa~kog naroda - rekao je Ivani}.
On sma tra da je po mi rewe u BiH, na kon da na{we pre su de Na se ru Ori }u, daqe ne go {to je
bilo prije we.
Biv{i ministar pravde Srbije Vladan Bati}
izja vio je da je oslo ba |a ju }a pre su da Ori }u po srnu}e pravde i Ha{kog tribunala.
- Ha{ki tribunal je izneo nedovoqne argumente za osloba|aju}u presudu Ori}u, uprkos postojawu obiqa dokaza koji ukazuju na wegovu odgovornost za ra tne zlo ~i ne nad Srbi ma na po dru ~ju
Srebrenice i okolnih op{tina - rekao je Bati}.
On je ka zao da pos to je ma te ri jal ni tra go vi
zlo~ina Ori}a i da je svojevremeno kao ministar
pravde i sam radio na prikupqawu tih dokaza.
- Ova pre su da os tavqa go rak uti sak i da je za
pravo onima koji tvrde da se u Hagu deli selektivna prav da. To je po srnu }e Tri bu na la i ~i ta vog
sistema UN, kao i prava i pravde - kazao je Bati}.
¥ D. ]OSI]
K. ]IRKOVI]
(Nastavak na strani 3)
Presuda ne doprinosi pomirewu
Portparol Tu`ila{tva za ratne zlo~ine Srbije
Bruno Vekari} izjavio je da odluka Apelacionog
vije}a Ha{kog tribunala da oslobodi Ori}a ne}e
doprinijeti pomirewu u regionu.
- Nesumwivo je utvr|eno da su tamo nad Srbima
po~iweni strahoviti zlo~ini. Za te zlo~ine neko
mora da odgovara - rekao je Vekari} i dodao da je
sada pitawe da li postoji dovoqno dokaza da je
Ori} odgovoran za te zlo~ine, u {ta je Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine duboko uvjereno.
Vekari} ka`e da se postavqa i pitawe svjedo~ewa, posebno dva kqu~na svjedoka, koji su promijenili iskaze u vezi sa Ori}evom ulogom.
- Oni su u istra`nom postupku rekli da je Ori}
bio na odre|enim mestima u odre|eno vreme kada
su se de{avali zlo~ini, a posle su promenili iskaz - podsjetio je Vekari}.
Rukovodstvo Republike Srpske u Podgorici razgovaralo sa crnogorskim zvani~nicima
Predlo`eno potpisivawe sporazuma
Posebno je bilo rije~i o stavu Crne Gore u vezi sa izgradwom
hidroelektrane "Buk-Bijela", hidropotencijalima u Boki i izgradwi
saobra}ajnica, prije svega puta Fo~a - [}epan Poqe, rekao Dodik
PODGORICA - Vladi Crne Gore
predlo`ili smo potpisivawe sporazuma o specijalnim vezama i odnosima, na {ta imamo pravo u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma, izjavio
je ju~e u Podgorici premijer Republike Srpske Milorad Dodik.
On je poslije sastanka sa crnogorskim premijerom Milom \ukanovi}em istakao da je razgovarano o odnosima BiH, odnosno RS i Crne Gore na
privrednom planu, u oblasti energetike, saobra}aja i turizma.
- Posebno je bilo rije~i o stavu
Crne Gore u vezi sa izgradwom hidroelektrane #Buk-Bijela#, hidropotencijalima u Boki i izgradwi saobra}aj ni ca, pri je sve ga pu ta Fo ~a [}epan Poqe - rekao je Dodik.
On je kazao da je bilo rije~i i o
zajedni~kom grani~nom prelazu, jer
bi bilo dobro da se ubrza grani~ni
protok, koji je u nadle`nosti institucija BiH.
Pred sje dnik Na ro dne skup {ti ne RS Igor Radoji~i} rekao je posli je sas tan ka sa crno gor skim ko le gom Ran kom Kri vo ka pi }em da
is kus tva skup {ti ne Crne Go re na
evrop skom pu tu mo gu bi ti od ko risti parlamentu Srpske.
- Crna Go ra predwa~i na pu tu
ka evropskim integracijama. Na jesen }e u Srpsku do }i pred sje dni ci
par la me na ta dr`a va iz okru `ewa,
kako bi predstavili svoje operativne pla no ve rje {a vawa odre |e nih
evrop skih pi tawa i pla no va, gdje
}e go vo ri ti i par la men tar ci iz
Crne Gore - istakao je Radoji~i}.
Ra do ji ~i} i Kri vo ka pi} oci je nili su dobrom saradwu dva parlamenta. Strate{ki gledano, kazao je
Ra do ji ~i}, ima mo is te sta vo ve o
na {im ciqevi ma, evrop skim in te gracijama i pristupawu u Evropsku
uniju.
¥ S. DU[ANI]
FOTO: PODGORI^KE VIJESTI
o specijalnim vezama
Milorad Dodik
i Milo \ukanovi}
NOVOSTI
petak, 4. jul 2008
Vijesti
@albeno vije}e Ha{kog tribunala oslobodilo Nasera
Ori}a odgovornosti za zlo~ine po~iwene nad Srbima
Pak: Hap{ewe ha{kih bjegunaca,
pa zatvarawe Tribunala
NOVI SAD - [ef Odbora za jugoisto~nu Evropu u
Evropskom parlamentu, Doris Pak, zatra`ila je od generalnog sekretara UN Ban
Ki Muna da pru`i podr{ku
wenom nastojawu da Ha{ki
tribunal ne bude zatvoren
dok ne budu ka`weni Radovan
Karaxi}, Ratko Mladi} i Goran Haxi}.
- Ha{ki tribunal ne smije
da zatvori vrata prije nego
{to Karaxi}, Mladi} i Haxi}
ne budu uhap{eni i ka`weni navela je Pakova u pismu koje
je uputila Ban Ki Munu. Ona
je istakla da je Evropskom
parlamentu neophodna po-
Zatrli su trag mojoj porodici.
U jednom danu ubili su mi obje
}erke, Sne`anu i Gordanu, i mu`a
Radovana, jedva govori, nijema od
nepravde, Slavka Mati} iz sela Bjelovca
Predsjednik Saveza logora{a RS
Branislav Duki} ocijenio je da su osloba|aju}om presudom Ori}u Ha{ki tribunal i me|unarodna zajednica uvrijedili srpski narod i sve wegove `rtve.
- Nema nikakve sumwe da je Ha{ki
tribunal antisrpski sud, koji iskqu~ivo
Srbe osu|uje na do`ivotne kazne zatvora, dok na drugoj strani osloba|a najve}e
krvnike i zlo~ince poput Ori}a - rekao
je Duki}.
- Ha{ki sud sebe je potpuno delegitimisao ovom presudom - smatra predsjednik Republi~ke organizacije porodica
zarobqenih, poginulih boraca i nestalih civila Srpske Nedeqko Mitrovi}.
Mitrovi} smatra za~u|uju}im da Ha{ki sud nije mogao da doka`e zlo~ine koje su Ori} i wegova vojska po~inili nad
Srbima uprkos brojnim dokazima i konstatuje da je #o~ito rije~ o politi~kom
sudu, koji politi~kim presudama nastoji
da osna`i odre|ene politi~ke ciqeve
svjetskih mo}nika#.
Posebno o{tre reakcije i ogor~ewe
osloba|aju}a presuda Ori}u izazvala je u
Srebrenici i Podriwu.
Sekretar Bora~ke organizacije Srebrenice Milo{ Milovanovi} ocijenio
je da je ovom presudom #dovedeno u pitawe uspostavqawe dijaloga i zajedni~kog `ivota Srba i Bo{waka u ovoj op{tini#.
- Sada smo sigurni da }e uslijediti
nova hap{ewa Srba i upitno je da li }e
takvu nepravdu mo}i da izdr`i srpski
narod Srebrenice. [ta se mo`e re}i
ucvijeqenim srpskim majkama, o~evima,
sestrama i bra}i, kada se prema zlo~inima po~iwenim nad wihovim najmilijima
ovako odnosi sud, koji se naziva me|unarodnom institucijom pravde - rekao je
Milovanovi}.
On je rekao da }e srebreni~ki borci,
nakon presude Ori}u, zatra`iti hitan
sastanak sa rukovodstvom BORS-a oko
preduzimawa mjera nakon #sramne i za
srpski narod poni`avaju}e presude Ha{kog tribunala#.
- U srebreni~kom selu Zalazje u Drugom svjetskom ratu ubijeno je 200 mje{tana a u posqedwem ratu 80. Amnestija zlo~inaca osokoli}e budu}e generacije da
ponove isto {to je, u razmaku od 59 godina, u~iweno u jednom srpskom selu - rekao je Milovanovi} zakqu~uju}i da je
amnestirawe Bo{waka koji su krivi za
zlo~ine nad Srbima Srebrenice #poruka da za Srbe nema mjesta na ovim prostorima#.
Predsjednik Organizacije porodica
poginulih i zarobqenih Bratunca Radojka Filipovi} ocijenila je da je Ha{ki
tribunal, osloba|awem Ori}a krivice
#zabetonirao i istinu i pravdu#
zakqu~iv{i da je pravda #privilegija
Bo{waka#.
Ogor~ewe na presudu Naseru Ori}u
izrazio je i Brano Vu~eti} iz Bjelovca,
kome su Bo{waci iz Srebrenice 14. decembra 1992. godine ubili oca Radovana,
majku Radojku i maloqetnog brata Milenka.
- Imao sam devet godina kad su wih
ubili na ku}nom pragu, a mene zarobili i
odveli u Srebrenicu. Ko je, ako nije Naser Ori}, kriv za svirepo ubistvo mojih
najmilijih - ka`e on.
Ogor~ena je i Slavka Mati}, tako|e
iz Bjelovca.
- Zatrli su trag mojoj porodici. U je-
Brano Vu~eti} pokazuje slike
ubijenog oca, majke i brata
dnom danu ubili su mi obje }erke, Sne`anu i Gordanu, i mu`a Radovana - jedva govori, nijema od nepravde, Slavka Mati}.
Bora~ka organizacija Republike
Srpske saop{tila je da je duboko razo~arana presudom koja predstavqa #kataklizmu pravosu|a, pravde i qudskog morala#.
- Sada svima mora biti jasno da je
Srebrenica uistinu bila planirani haos, kao {to je imao snage da prizna
Ibran Mustafi}, da je BiH planirani
projekat me|unarodnih sila i da se sada
taj projekat ostvaruje i daqe - navodi
BORS.
Dodaje da su sa druge strane borci
RS, koji ne nose ni pribli`nu odgovornost kao Naser Ori} progoweni poput
zvijeri.
Poslanik SNSD-a u Parlamentu
BiH i biv{i predsjednik Saveza logora{a Republike Srpske Slavko Jovi~i}
rekao je da je i tokom prvog postupka o~ekivao osloba|aju}u presudu za Ori}a i,
na`alost, bio u pravu.
- Kada je vo|en prvostepeni postupak
protiv Ori}a tada{wi predsjednik Vlade Dragan Mikerevi} nije htio da pomogne jedinoj organizaciji koja se tada borila za dokazivawe istine a to je Savez
logora{a. Mjesec sam proveo sa istra`iteqima Ha{kog tribunala u Srebrenici
i nisam mogao da na|em pet #normalnih#
svjedoka koji bi mogli da potvrde sve ono
zbog ~ega je trebalo da bude optu`en Naser Ori} - rekao je Jovi~i}.
Dragan Mikerevi} je odbacio optu`be Jovi~i}a da nije htio da pomogne Savezu logora{a.
- Taj ~ovjek je potpuno bezvezan i pri~a gluposti. Uop{te ne `elim da komentari{em wegove navode jer to ne zaslu`uje - rekao je Mikerevi}.
Reakcije bo{wa~kih politi~ara na
presudu Ori}u su bile potpuno suprotne.
Potpredsjednik Narodne skup{tine RS
[efket Hafizovi} je rekao da je presuda o~ekivana i da je pokazala #da su u
BiH, posebno u Srebrenici, `rtve genocida bili iskqu~ivo Bo{waci#.
- Iz presude se vidi da Armija RBiH
nije planski, sistemski i organizovano
vr{ila zlo~ine, kao {to je radila Vojska i policija Republike Srpske - naveo
je aktuelni na~elnik Srebrenice i Ori-
Dodik: Sramota i skandal
Predsjednik Vlade Republike
Srpske Milorad Dodik ocijenio je da
je osloba|aju}a presuda Ha{kog tribunala Naseru Ori}u skandalozno i
sramno izrugivawe srpskim `rtvama
koje je Ori} sa svojom jedinicom svirepo i podmuklo ubijao iz za{ti}ene
zone UN.
- To je izrugivawe i pravdi i pravu
i ponovno ubijawe srpskih civila oko
Srebrenice, ponovno paqewe i bezobzirno uni{tavawe srpskih sela - izjavio je Dodik.
On je dodao da je ovom presudom Ha{ki tribunal nagradio Ori}a za sva
dr{ka Savjeta
bezbjednosti
UN kako Tribunal ne bi zatvorio vrata prije
ka`wavawa trojice bjegunaca,
prenosi novosadski #Dnevnik#. Doris Pak
Pakova napomiwe da borba za pravdu i ka`wavawe ratnih zlo~ina, koji su osnovni
ciq Tribunala #ne}e biti
dostignuti ako Karaxi},
Mladi} i Haxi} ne budu uhap{eni#.
Ha{ki tribunal trebalo
bi da bude zatvoren 2010. godine.
¥
Evropski parlament idu}e sedmice
o pro{irewu EU
FOTO: K. ]IRKOVI]
(Nastavak sa strane 1)
3
zlodjela i podstakao sve kao {to je
Ori} na ponovni zlo~in koji, kako se
vidi, mo`e ostati neka`wen.
- Da sramota i cinizam budu ve}i,
Ha{ki tribunal osloba|a Ori}a upravo u julu kada se i Srbi i Bo{waci
pripremaju za obiqe`avawe stradawa
svojih najbli`ih. Razlika je samo {to
za u`asne zlo~ine nad Srbima toga kraja niko nije odgovarao niti odgovara ni
pred Ha{kim tribunalom ni pred doma}im sudovima - rekao je Dodik.
On je istakao da osloba|aju}a presuda Naseru Ori}u udaqava od pomirewa i trajno utvr|uje podjele u BiH.
Farsa Karle del Ponte
- Karla del Ponte je namjerno napravila farsu od svega jer je Nasera
Ori}a optu`ila za ubistvo {est civila u policijskoj stanici Srebrenica i za uni{tavawe sto~nog fonda.
Nije htjela da ga optu`i za 3.000 zvjerski likvidiranih Srba na tom podru~ju - rekao je Jovi~i}.
On je rekao da }e se sada u RS #di}i kuka i motika od politi~ara, nevladinih organizacija, udru`ewa gra|ana i pojedinaca da ka`u da je ovo
sramno, ali svi bi trebalo da se preispitaju {ta su uradili da pomognu Savezu logora{a da se Ori} izvede pred
sud i osudi jer je on ratni zlo~inac#.
}ev saborac Abdurahman Malki} u saop{tewu za javnost ocijeniv{i da je #sud
tom presudom pokazao karakter sukoba
na teritoriji Srebrenice#.
O{tre reakcije presuda Ori}u izazvala je i u Srbiji. Predsjednik Srbije
Boris Tadi} ocijenio je presudu Ori}u
skandaloznom.
Tadi} je jo{ prilikom izricawa
Ori}u neprimjereno male kazne od dvije
godine zatvora u junu 2006, zbog zlo~ina
nad srpskim civilima po~iwenih 1992. i
1993. godine, izrazio nezadovoqstvo takvom odlukom Ha{kog tribunala.
- Dve godine zatvora dobijaju lica koja kradu u samoposluzi i potpuno je skandalozno da toliko malu kaznu dobije neko ko je po~inio ratni zlo~in - smatra
Tadi}.
Tadi} napomiwe da je bio u Srebrenici i u Kravicama i #video kov~ege sa tijelima, video slike i spiskove ubijenih,
sreo se sa rodbinom nevino stradalih#.
- Ti qudi zahtevaju da se zlo~inci
adekvatno kazne. To je jedini na~in da jednom zauvek stavimo ta~ku na sukobe na
ovim prostorima i okrenemo novi list rekao je Tadi} prije dvije godine.
U Kabinetu predsjednika Srbije isti~u da #tom stavu nema ni{ta da se doda
ni sada, kada je Ori} oslobo|en#.
Premijer Srbije Vojislav Ko{tunica rekao je da je ovom presudom Ha{ki
tribuna #postao sau~esnik# u ratnim
zlo~inima, koje je nad Srbima u Podriwu
po~inio nekada{wi komandanta muslimanskih snaga na podru~ju Srebrenice.
- Ovom presudom napravqen je novi
zlo~in nad nevinim `rtvama koje su
stradale od Nasera Ori}a. Ha{ki tribunal nema vi{e legitimitet i sada je potpuno o~igledno da ovaj sud postoji pre
svega zato da bi se samo jedna strana,
Srbi, obele`ili kao krivci za zlodela
gra|anskog rata kojim je razbijena Jugoslavija - zakqu~io je Ko{tunica.
Nacionalni savjet Srbije za saradwu
sa Ha{kim tribunalom isti~e da ovakva
presuda ne mo`e doprinijeti ostvarivawu pravde, utvr|ivawu istine i pomirewu na prostorima biv{e Jugoslavije,
{to je jedan od osnovnih ciqeva rada Suda u Hagu.
¥ D. ]OSI]
K. ]IRKOVI]
STRAZBUR, VA[INGTON - ^lanovi Evropskog
parlamenta razmatra}e idu}e sedmice na plenarnom zasjedawu izve{taj o pro{irewu EU, u kojem se ukazuje
da obe}awa data zapadnom
Balkanu treba po{tovati,
ali i da je neophodno uzeti u
obzir novonastale prilike,
kapacitet i geostrate{ke
interese same Evropske
unije.
Izvje{taj je sastavqen u
spoqnopoliti~kom komitetu Evropskog parlamenta
kao neka vrsta odgovora na
strategiju pro{irewa koju
je objavila Evropska komisija.
#Strategija pro{irewa
EU bi trebalo da uspostavi
ravnote`u izme|u geostrate{kih interesa Unije,
posqedica politi~kih prilika izvan wenih granica i
kapaciteta EU za integraciju, ukqu~uju}i sposobnost
suo~avawa sa budu}im unutra{wim i spoqa{wim izazovima# navodi se u izvje{taju koji je pripremio
wema~ki poslanik Elmar
Brok, prenio je briselski
Internet dnevnik EU Obzerver.
¥
NSRS brine o onima koji su dali doprinos
u stvarawu Srpske
BAWA LUKA - Klub
Srba u Vije}u naroda Republike Srpske zakqu~io je da
nijedan akt usvojen na 21. sjednici Narodne skup{tine RS
ne vrije|a vitalni nacionalni interes srpskog naroda, javila je Srna.
Predsjednik Kluba Srba
Sta{a Ko{arac rekao je novinarima da Program potpunog stambenog zbriwavawa
porodica poginulih boraca i
ratnih vojnih invalida od
prve do ~etvrte kategorije u
RS od 2008. do 2011. godine
predvi|a da }e biti stambeno
zbrinuto 5.606
porodica.
- Na ro dna
skup {ti na RS
je time pokazala da bri ne o
oni ma ko ji su
da li naj zna ~aj - Ko{arac
ni ji do pri nos u stva rawu
RS - rekao je Ko{arac i dodao da je Vlada RS dala zna~ajan doprinos realizaciji
ovog programa, obezbje|uju}i iz buxeta za ovu godinu
15 miliona KM, za narednu
17, i u 2010. godini 18 miliona KM.
¥
Nakon privremenog poravnawa,
Srpska o~ekuje dodatnih 15 miliona KM
BAWA LUKA - Na ra~un javnih prihoda Republike Srpske ju~e je upla}ena
prva tran{a od 971.091 maraka, odnosno prva od 22 jednake uplate koje FBiH treba
da dozna~i na ra~un RS po
osnovu utvr|enih nepravilnosti u raspodjeli prihoda
sa jedinstvenog ra~una UIO
BiH za 2006. i 2007. godinu.
- Nezavisnom revizijom
utvr|eno je da je FBiH du`na da RS najkasnije do 31.
jula 2008. godine isplati
21.364.003 marke. Radi se o
privremenom poravnawu, jer
revizorski izvje{taj nije u
potpunosti zavr{en - navodi
se u saop{tewu Ministarstva finansija RS.
RS je u vi{e navrata ukazivala na gre{ke u prijavama o krajwoj potro{wi #BH
Telekoma# u prvoj polovini
2006. godine za koje nisu
izvedeni dokazi da su i ispravqene.
Prema procjenama Ministarstva finansija RS bi
za 2006. godinu trebalo da
pored 21.000.000 maraka dobije dodatnih 13 do 15 miliona maraka.
¥ N. V.
UIO BiH: Prikupqeno 2,7 milijardi KM
BAWA LUKA - Uprava
za indirektno oporezivawe
BiH u prvih {est mjeseci
2008. godine, na jedinstveni
ra~un ukupno je prikupila
2.794.000.000 maraka, {to je
za 15 odsto ili 365.000.000
maraka vi{e nego u istom
periodu pro{le godine.
Ovo je za #Glas Srpske#
izjavio portparol UIO
BiH Ratko Kova~evi}.
- Za finansirawe dr`avnih institucija u prvih
{est mjeseci 2008. godine
dozna~eno je 330 miliona
maraka, FBiH u istom periodu 1.307.000.000 maraka, Republici Srpskoj je raspore|eno 645.000.000 maraka, a
Br~ko distriktu za prvih
{est mjeseci dozna~eno je
72.000.000 maraka - izjavio je
Kova~evi}.
¥ N. V.
Za reformu bh. pravosu|a 250.000 evra od EU
SARAJEVO - Evropska
unija obezbijedila je 250.000
evra za projekat podr{ke Visokom sudskom i tu`ila~kom
savjetu Bosne i Hercegovine,
odnosno reformi bh. pravosu|a. Tim povodom ju~e je u
Sarajevu potpisan Memorandum o razumijevawu o nastavku saradwe VSTS-a BiH i
[vedske nacionalne sudske
uprave.
Kako je na ceremoniji potpisivawa istakao prvi sa-
vjetnik i otpravnik poslova
Delegacije Evropske komisije u BiH Mark Vanbrabant,
reforma pravosu|a i vladavina prava u samom su vrhu
prioriteta anga`mana EK u
BiH.
Podsjetio je kako se radi
o procesu koji je kompatibilan nastojawima na{e zemqe
na putu ka ~lanstvu u EU, posebno nakon potpisivawa
Sporazuma o stabilizaciji i
pridru`ivawu.
¥
NOVOSTI
petak, 4. jul 2008.
5
Parlamentarna Komisija za odbranu i bezbjednost BiH ~eka odgovor od OBA-e
MEHMEDOVI]EVE BIOGRAFIJE
FOTO: GLAS SRPSKE
Zahtjev je iniciran informacijama koje su se, u vezi
sa Mehmedovi}em, pojavile u javnosti, odnosno
dokumentovanim pisawem u va{em listu. Na pro{loj
sjednici tra`ili smo da nam se informacija
o Mehmedovi}u dostavi u pisanoj formi, ali
to jo{ nije stiglo, rekao Okoli}
[emsudin
Mehmedovi}
SARAJEVO - Predsjedavaju}i
parlamentarne Komisije za odbranu
i bezbjednost BiH Mirko Okoli}
rekao je da je Obavje{tajno bezbjednosnoj agenciji (OBA) BiH upu}en
zahtjev za provjeru biografije potpredsjednika Kluba SDA u Parlamentu BiH [emsudina Mehmedovi}a.
- Zahtjev je iniciran informacijama koje su se, vezano za Mehmedovi}a, u posqedwe vrijeme pojavile u
javnosti, odnosno dokumentovanim
pisawem u va{em listu. Na pro{loj sjednici tra`ili smo da
nam se informacija o Mehmedovi}u dostavi u pisanoj
formi, ali to jo{ nije stiglo - ka`e Okoli}.
Sjednica komisije }e,
ka`e, biti odr`ana u po-
nedjeqak i na woj }e, ako stigne pisani izvje{taj, o tome biti zauzet
stav. Usmeno je iznesena informacija o tome, isti~e, ali to nije za
objavqivawe, jer je zakqu~ak komisije bio da bude dostavqen u pisanoj
formi.
- Poslije razgovora s gospodinom
Mehmedovi}em zahtjev je upu}en
OBA-i, s ~im se i on slo`io. To je
sasvim normalan postupak ako se o
tome pi{e i govori u medijima, koji,
~esto, mogu da doku~e ono {to ne mo`emo mi ili za to zadu`ene institucije. I Mehmedovi} je saglasan s tim
da tra`imo da se to odbije ili potvrdi - isti~e Okoli}.
U OBA-i su potvrdili da im je
upu}en zahtjev parlamentarne Komisije za odbranu i bezbjednost BiH.
- Na wega je nedavno odgovoreno
u pisanoj formi. To bi trebalo da je
ve} stiglo komisiji - rekla je sekretarica direktora OBA-e Almira
Xuve.
#Glas Srpske# objavio je da je
Mehmedovi}, u vrijeme dok je bio
{ef Centra slu`bi bezbjednosti
Doboj sa sjedi{tem u Te{wu 1994. go-
dine potpisivao fiktivna vjen~awa
pripadnika #al`irske grupe# sa maloqetnim Bo{wakiwama. Prema dokumentima kojima raspola`e #Glas
Srpske#, dvojica od vjen~anih kojima
je potpis na izvod iz mati~ne kwige
vjen~anih Mehmedovi} stavio kao
slu`bena osoba i danas se nalaze u
ameri~kom zatvoru na Kubi Gvantanamo. Radi se o Boudela Haxu i Hanouf Muniru.
Centar javne bezbjednosti Doboj
Okru`nom tu`ila{tvu u tom gradu
podnio je izvje{taj protiv Mehmedovi}a 30. juna 2005. godine, a nadle`ni
tu`ilac taj predmet je 5. avgusta iste godine uputio Tu`ila{tvu BiH.
Prijava je podnesena zbog krivi~nog
djela ratnog zlo~ina protiv civilnog stanovni{tva, ali to nikada nije procesuirano zbog toga {to
Mehmedovi} ima mo}ne prijateqe u
pravosu|u.
Mehmedovi} je danas i potpredsjednik parlamentarne Komisije za
bezbjednost BiH, ~lan Komisije za
reformu policije i ~lan parlamentarne delegacije BiH pri OEBS-u.
¥ G. MAUNAGA
He}imovi}: Mehmedovi}
{titio muxahedine
Novinar i autor kwige #Garibi
muxahedini u BiH 1992-1999#
Esad He}imovi} rekao je da je
[emsudin Mehmedovi} izuzetno
po{tovao Abu Malija, koji za ve}inu dr`ava predstavqa opasnog
teroristu. [titio je, ka`e, one
muxahedine koji su, prema wegovom uvjerewu, dali doprinos odbrani BiH i po{tovali zakone.
Mehmedovi}u je, zbog zloupotrebe polo`aja i zato {to je
o{tetio skladi{te policije Federacije BiH, su|eno u Zenici,
ali ga je Vrhovni sud Federacije
BiH oslobodio. On je smijewen i
sa du`nosti ministra policije
Zeni~ko-dobojskog kantona u julu 1998. godine, jer je naredio da
policija tu~e rudare koji su
{trajkovali. Samo tri mjeseca
poslije toga Mehmedovi} je postavqen za ministra.
Nova bora~ka organizacija op{tine Doboj podnijela krivi~nu prijavu protiv
biv{eg rukovodstva OBO-e
Mirjana Simani}
nije u sukobu interesa
STANOVI ZA DEZERTERE
BAWA LUKA - Odbor porodica zarobqenih, poginulih boraca i nestalih civila
RS na ju~era{woj sjednici istakao je da je nezadovoqan radom Instituta za nestala
lica BiH, a posebno zbog toga
{to su glasali da postoji sukob interesa kod Mirjane Simani}, koja je ispred RS ~lan
Savjetodavnog odbora Instituta za nestala lica.
- Ako smatraju da kod
Mirjane Simani} ima sukoba
interesa, neka se obrate za
mi{qewe Centralnoj izbornoj komisiji i Ustavnom sudu
BiH i ako oni to potvrde,
Odbor }e po{tovati takvu
odluku - istakao je predsjednik Odbora Boro Peuli}.
Simani}eva je kazala da ju
je Upravni odbor Instituta nakon glasawa bez wenog prisustva smijenio kao predstavnika
srpskog naroda u Institutu, jer
je imenovana kao ~lan Operativnog tima za tra`ewe nestalih RS.
Mirjana
Simani}
- Me|utim, predstavnici
iz reda srpskog naroda su ponovo glasali za mene i vra}ena sam na du`nost, ali su isto
tako glasali za ponovno imenovawe Amora Ma{ovi}a, pa
zbog toga nije ni ~udno da se
nama Srbima de{avaju lo{e
stvari i nelogi~ne presude i
odluke - kazala je Simani}eva.
Predsjednik Republi~ke
organizacije zarobqenih, poginulih boraca i nestalih
civila RS Nedeqko Mitrovi} je rekao da je smije{no
{to je Upravni odbor Instituta glasao da postoji sukob
interesa kod Simani}eve, jer
je toliko apsurda u BiH.
- Sa jedne strane, gdje postoji sukob interesa kod Amora Ma{ovi}a, to se ignori{e,
a ovdje kod Simani}eve, gdje je
kasnije i odba~eno, glasa se da
postoji nelegalnosti. Pozadina svega toga je to da se `eli
sve centralizovati, pa i tra`ewe nestalih, a Bo{wacima
smeta svako ko ima druga~ije
mi{qewe - kazao je Mitrovi}.
Peuli} je kazao da Odbor
nije zadovoqan radom srpskih
predstavnika, jer su glasali za
izbor Amora Ma{ovi}a u Kolegijum direktora Instituta,
iako je, kako tvrdi, rije~ o sukobu interesa, po{to je Ma{ovi}
poslanik SDA u Parlamentu
Federacije BiH.
On je kazao da nisu zadovoqni radom Instituta, jer su za pet mjeseci
svog rada identifikovali samo pet srpskih
`rtava, {to samo po sebi dovoqno govori o
kakvoj je instituciji
rije~.
¥ Sv. D.
Sedamdeset odsto Bora~ke
zgrade, koja je namjenski
napravqena za bora~ku
populaciju, po upola mawoj
cijeni od tr`i{ne rezervisano
je za ratne dezertere i
profitere. Zato smo podnijeli
krivi~nu prijavu protiv
biv{eg rukovodstva Op{tinske
bora~ke organizacije,
istakao Rajko Radowi}
DOBOJ - U stambenoj zgradi sa 219 stanova u Doboju, koja je namjenski napravqena za
bora~ku populaciju, smjestilo se samo tridesetak odsto istinskih korisnika - saop{teno je ju~e na konferenciji za novinare Nove
bora~ke organizacije op{tine Doboj.
- Ostatak je rezervisan za ratne dezertere i profitere, koji stanuju u zgradi koja je namjenski napravqena za bora~ku
populaciju po upola mawoj cijeni od tr`i{ne. Zbog toga je Nova bora~ka organizacija podnijela krivi~nu prijavu protiv
biv{eg rukovodstva Op{tinske bora~ke
organizacije (OBO), o ~emu }e kona~nu rije~ dati sud - rekao je predsjednik Odbora
RVI NOBO Rajko Radowi}, koji je tako|e
konkurisao za stan u toj zgradi, ali je
odbijen.
Gradwa zgrade Bora~ka po~ela je u martu 2005. godine, a 11. decembra 2006. godine
korisnicima su uru~eni kqu~evi stanova.
Vlada Republike Srpske, kako je re~eno na konferenciji za novinare, odobrila
je sredstva da se u Doboju gradi nova zgrada za porodice poginulih boraca i RVI od
prve do ~etvrte kategorije.
- Predstavnici op{tinske vlasti obmawuju javnost da }e to biti wihovo djelo, ma-
FOTO: S. PUHALO
Odbor porodica zarobqenih, poginulih boraca
i nestalih civila Republike Srpske
Rajko Radowi}, Stojan
Bo`i~kovi} i Zoran Mileti}
da op{tina treba da obezbijedi samo plac i
potrebnu dokumentaciju, kako bi mogla da
po~ne izgradwa, a Vlada Republike Srpske
sve ostalo. Zbog toga }emo strogo voditi ra~una da se sa novom zgradom ne desi kao sa
prethodnom, u kojoj jo{ uvijek ima praznih
stanova - istakao je Radowi} i dodao da su
uputili pismo predsjedniku Vlade RS Miloradu Dodiku, u kojem su ga upoznali sa problematikom u Doboju .
Bo`i~kovi}: Podr`ava nas
ve}ina boraca
- Novu bora~ku organizaciju podr`ava
ogromna ve}ina boraca Otaxbinskog rata i simpatizera u dobojskoj op{tini.
Iza Op{tinske bora~ke organizacije
stoje politi~ki klan, zatim ratni profiteri i dezerteri - tvrdi predsjednik
NOBO Stojan Bo`i~kovi}.
- Od premijera Dodika dobili smo odgovor da slobodno radimo na tome i da resornom ministarstvu uputimo sve zamjerke
i primjedbe iz ovoj oblasti - istakao je
predsjednik NOBO Stojan Bo`i~kovi}.
Nezadovoqstvo odnosom lokalne vlasti
prema bora~koj populaciji iznio je borac
prve kategorije i otac poginulog sina jedinca
Zoran Mileti} povodom proslave Vidovdana.
- Iako sam dobio poziv, za mene, kao ni za
jo{ ~etiri porodice sa podru~ja Krwina, ~ija su djeca poginula u ratu, nije bilo mjesta
me|u zvanicama na ru~ku, gdje su ve} sjedjeli
uglavnom predstavnici lokalne vlasti i
tri-~etiri predstavnika bora~ke populacije, ve} su nas smjestili u jedan {ator me|u dezertere, za bezmalo praznu trpezu. Nismo,
dakle, bili dobrodo{li gosti, pa smo proslavu napustili ranije - rekao je Mileti} i
dodao da je obiqe`avawe Vidovdana bila
#promocija vlasti i to, na`alost, preko le|a wihove poginule djece#. ¥ S. PUHALO