théologie / theo
FACULT É DE THÉO LO G I E / T HEO LOGISCHE FA KULTÄT
COLLOQUE INTERNATIONAL - AUGUSTIN KAŽOTIĆ
MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP - AUGUSTIN KAŽOTIĆ
CONVEGNO INTERNAZIONALE - AGOSTINO CASOTTI
14 - 16. 10. 2011.
Zagreb,
Institut Pastoral de l’Archevêché
Zagreb,
Nadbiskupijski pastoralni institut
Zagabria,
Istituto pastorale dell’Arcivescovado
Bienheureux Augustin Kažotić : fresque de
Tommaso da Modena, salle du chapitre de
l’ancien couvent dominicain de San Nicolò,
Trévise, Italie (1352)
Blaženi Augustin Kažotić : freska Tommasa iz Modene, sala kapitula negdašnjeg
dominikanskog samostana svetog Nikole u
Trevisu, Italija (1352.)
Il Beato Agostino Casotti : affresco di
Tommaso da Modena, sala del capitolo
dell’antico convento domenicano di San
Nicolò, Treviso, Italia (1352)
programme
Lieu :
Organizacija :
Nadbiskupijski pastoralni institut
Kaptol 29a
HR – 10000 Zagreb
HRVATSKA
Organizzazione :
Istituto pastorale dell’Arcivescovado di Zagabria
Kaptol 29a
HR – 10000 Zagreb
CROAZIA
Katedra za povijest Sveučilišta u Fribourgu, Švicarska (Prof. Paul-Bernard Hodel,
OP) ; Katedra crkvene povijesti KBF-a Sveučilišta u Zagrebu (Prof. Slavko Slišković,
OP) ; Institut sv. Tome u Zagrebu (dominikanci) ; Institut sv. Tome u Fribourgu,
Švicarska (Teološki fakultet)
Cattedra di Storia della Chiesa, Università di Friburgo Svizzera (Prof. Paul-Bernard
Hodel, OP) ; Cattedra di Storia della Chiesa, Università di Zagabria (Prof. Slavko
Slišković, OP) ; Istituto San Tommaso di Zagabria (Domenicani) ; Istituto San
Tommaso di Friburgo Svizzera (Facoltà di teologia)
Avec le soutien de :
Archevêché de Zagreb ; Province dominicaine croate ; Faculté de théologie
catholique de l’Université de Zagreb ; Fonds de recherche de l’Université de Fribourg
Uz potporu :
Zagrebačke nadbiskupije ; Hrvatske dominikanske provincije ; Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Fonda za istraživanje Sveučilišta u Fribourgu
Con il sostegno di :
Arcivescovado di Zagabria ; Provincia domenicana croata ; Facoltà di teologia
cattolica dell’Università di Zagabria ; Fondo per la ricerca dell’Università di Friburgo
Luogo :
Luogo
Mjesto :
Mjesto
Chaire d’Histoire de l’Eglise, Université de Fribourg Suisse (Prof. Paul-Bernard
Hodel, OP) ; Chaire d’Histoire de l’Eglise, Université de Zagreb (Prof. Slavko
Slišković, OP) ; Institut Saint-Thomas de Zagreb (Dominicains) ; Institut SaintThomas de Fribourg Suisse (Faculté de théologie)
Lieu
Organisation :
Institut Pastoral de l’Archevêché de Zagreb
Kaptol 29a
HR – 10000 Zagreb
CROATIE
Ouverture du colloque international
par le Cardinal Josip Bozanić, Archevêque de Zagreb
Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački,
otvara međunarodni znanstveni skup
Prolusione di apertura del convegno internazionale
del Cardinale Josip Bozanić, Arcivescovo di Zagabria
Petak,14. listopada
I. Augustin Kažotić dominicain et l’Université de Paris (vers 1260 – 1303)
I. Dominikanac Augustin Kažotić i sveučilište u Parizu (oko 1260. – 1303.)
I. Agostino Casotti domenicano e l’Università di Parigi (ca. 1260 – 1303)
9.30
Venerdì 14 ottobre
Acad. Tomislav RAUKAR (Académie croate des sciences et des arts / Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti / Accademia croata delle scienze e delle arti,
Zagreb-Siget / Zagabria-Siget)
La société croate dans le contexte européen à l’époque d’Augustin Kažotić
(XIIIe – XIVe siècles)
Hrvatsko društvo u europskom kontekstu u Kažotičevo vrijeme (13.-14.
stolječe)
La società croata nel contesto europeo all’epoca di Agostino Casotti (XIII
e XIV secolo)
10.00
Prof. Dr. Slavko SLIŠKOVIĆ (Université de Zagreb / Sveučilište u Zagrebu /
Università di Zagabria)
Les frères prêcheurs en Croatie aux XIIIe et XIVe siècles
Braća propovjednici u Hrvatskoj u 13. i 14. stoljeću
I frati predicatori in Croazia nel XIII e XIV secolo
10.30
Prof. Dr. Jacques VERGER (Université de Paris IV-Sorbonne / Sveučilište u
11.00
Pause / Stanka / Pausa
11.30
Prof. Dr. Anto GAVRIĆ (Université de Zagreb / Sveučilište u Zagrebu / Università di Zagabria)
Augustin Kažotić et Thomas d’Aquin
Augustin Kažotić i Toma Akvinski
Agostino Casotti e Tommaso d’Aquino
12.00
Acad. Zvonko KUSIĆ (Président de l’Académie croate des sciences et des arts /
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti / Presidente dell’Accademia
croata delle scienze e delle arti, Zagreb / Zagabria)
Arnold de Bamberg et son traité De regimine sanitatis (1317) dédié à Kažotić
Arnold iz Bamberga i njegova rasprava O očuvanju zdravlja (1317.)
Arnoldo di Bamberga e il suo trattato De regimine sanitatis (1317) dedicato
al Casotti
12.30
Déjeuner / Ručak / Pranzo
II. Augustin Kažotić évêque de Zagreb (1303 – 1318)
II. Augustin Kažotić, biskup zagrebački (1303. – 1318.)
II. Agostino Casotti vescovo di Zagabria (1303 – 1318)
14.30
Prof. Dr. Slavko KOVAČIĆ (Université de Split / Sveučilište u Splitu / Università
di Spalato)
L’Eglise au temps d’Augustin Kažotić : le rôle de l’évêque zagrebois au concile de Vienne (1311 – 1312)
Crkva u vrijeme Augustina Kažotića : uloga zagrebačkog biskupa na koncilu
Petak,14. listopada
9.00
Parizu IV-Sorbonne / Università di Parigi IV-Sorbona)
Réguliers et séculiers à l’Université de Paris à la fin du XIIIe siècle
Redovnici i svjetovnjaci na Pariškom sveučilištu krajem 13. stoljeća
Regolari e secolari all’Università di Parigi alla fine del XIII secolo
Vendredi 14 octobre
Vendredi 14 octobre
Vendredi 14 octobre 2011
Petak, 14. listopada 2011.
Venerdì 14 ottobre 2011
Venerdì 14 ottobre
program programma pro
program progr
Acad. Franjo ŠANJEK (Université de Zagreb / Sveučilište u Zagrebu / Università
di Zagabria)
Augustin Kažotić, fondateur et organisateur de l’école cathédrale de Zagreb
17.30
Prof. Dr. Stanislav TUKSAR (Université de Zagreb / Sveučilište u Zagrebu /
Università di Zagabria)
Augustin Kažotić, évêque de Zagreb, la musique sacrée et les chants liturgiques croates au Moyen Âge
Augustin Kažotić, biskup zagrebački, sakralna glazba i hrvatsko liturgijsko
pjevanje
Augustin Kažotić, utemeljitelj i organizator katedralne škole u Zagrebu
Agostino Casotti, fondatore ed organizzatore della scuola cattedrale di Za-
Agostino Casotti, vescovo
croati nel Medioevo
gabria
18.00
15.30
Petak,14. listopada
Prof. Dr. Josip ŠALKOVIĆ (Université de Zagreb / Sveučilište u Zagrebu / Università di Zagabria)
Les réformes de l’évêque Augustin Kažotić dans le diocèse de Zagreb
Reforme zagrebačke biskupije za Kažotićeva biskupovanja
Le riforme del vescovo Agostino Casotti nella diocesi di Zagabria
16.00
Pause / Stanka / Pausa
16.30
Venerdì 14 ottobre
Marko JERKOVIĆ, ass. (Université de Zagreb / Sveučilište u Zagrebu / Università di Zagabria)
L’évêque Kažotić et la réorganisation des biens matériels du diocèse de Zagreb
Biskup Kažotić i reorganizacija materijalnih dobara biskupije zagrebačke
Il vescovo Casotti e la riorganizzazione dei beni materiali della diocesi di
Zagabria
17.00
Mgr Dr. Ivan ŠAŠKO, Evêque auxiliaire de Zagreb/ Pomoćni biskup
zagrebački/ Vescovo ausiliare di Zagabria
Les réformes liturgiques dans la cathédrale et dans le diocèse de Zagreb
Kažotićeva liturgijska obnova u katedrali i biskupiji zagrebačkoj
di
Zagabria,
la musica sacra ed i canti liturgici
Dîner / Večera / Cena
III. Avignon : les Scripta theologica d’Augustin Kažotić (1318 – 1322)
III. Avignon : Kažotićevi Bogoslovni spisi (1318. – 1322.)
III. Avignone : gli Scripta theologica di Agostino Casotti (1318 – 1322)
20.00
Prof. Dr. Alojz ĆUBELIĆ (Université de Zagreb / Sveučilište u Zagrebu / Università di Zagabria)
Débats sur la pauvreté du Christ
Rasprave o Kristovu siromaštvu
Dibattiti sulla povertà di Cristo
20.30
Dr. Patrizia CONFORTI (Université de Fribourg Suisse / Sveučilište u FribourguŠvicarska / Università di Friburgo Svizzera)
Le traité De bonis et usu Christi et discipulorum seu apostolorum
(1321 – 1322) d’Augustin Kažotić
Kažotićeva rasprava O dobrima Krista i njegovih učenika ili apostola
(1321. – 1322.)
Il trattato De bonis et usu Christi et discipulorum seu apostolorum
(1321 – 1322) di Agostino Casotti
Venerdì 14 ottobre
15.00
Le riforme liturgiche nella cattedrale e nella diocesi di Zagabria
Petak,14. listopada
Vendredi 14 octobre
u Viennei (1311. – 1312.)
La Chiesa all’epoca di Agostino Casotti : il ruolo del vescovo di Zagabria al
concilio di Vienna (1311 – 1312)
Vendredi 14 octobre
gramme
ma programme program
11.00
Dr. Alain BOUREAU, Dir. études (Ecole des hautes études en sciences sociales, Paris /
Škola visokih studija društvenih znanosti, Pariz / Scuola di alti studi in scienze sociali, Parigi)
Débats sur la sorcellerie et l’intervention d’Augustin Kažotić
Doprinos Augustina Kažotića u raspravama o vračanju i čaranju
I dibattiti sulla stregoneria e l’intervento di Agostino Casotti
Pause / Stanka / Pausa
Subota, 15. listopada
IV. Augustin Kažotić évêque de Lucera (1322 – 1323)
IV. Augustin Kažotić, biskup lucerski (1322. – 1323.)
IV. Agostino Casotti vescovo di Lucera (1322 – 1323)
9.30
Prof. Dr. Gerardo CIOFFARI (Centre d’études « nicolaïennes » / Studijski centar
Nicolaiani / Centro Studi Nicolaiani, Bari)
Les Dominicains de la Luceria Sarracenorum à la Civitas S. Marie
Dominikanci od Luceria Sarracenorum do Civitas S. Marie
I Domenicani dalla Luceria Sarracenorum alla Civitas S. Marie
10.00
Sabato 15 ottobre
Dr. Massimiliano MONACO (Société d’Histoire de la Patrie des Pouilles – Centre de recherches d’histoire religieuse des Pouilles / Društvo za domovinsku povijest-Apulija – Centar za istraživanje religiozne povijesti-Apulije / Società di Storia
Patria per la Puglia – Centro Ricerche di Storia religiosa in Puglia, Lucera)
Augustin Kažotić, évêque de Lucera
Augustin Kažotić, biskup lucerski
Agostino Casotti, vescovo di Lucera
V. Du saint évêque au bienheureux
V. Od svetog biskupa do blaženika
V. Dal santo vescovo al beato
10.30
Prof. Dr. Paul-Bernard HODEL (Université de Fribourg Suisse / Sveučilište u
Fribourgu-Švicarska / Università di Friburgo Svizzera)
11.30
Acad. Josip BRATULIĆ (Académie croate des sciences et des arts / Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti / Accademia croata delle scienze e delle arti, Zagreb / Zagabria)
La Vie du bienheureux Augustin Kažotić de Balthazar Adam Krčelić (1747)
Krčelićev Sitek Sz. Augustina Gazotti (1747.)
La Vita del beato Agostino Casotti di Balthazar Adam Krčelić (1747)
12.00
Acad. August KOVAČEC (Académie croate des sciences et des arts / Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti / Accademia croata delle scienze e delle arti, Zagreb / Zagabria)
La Vie de saint Augustin Kažotić de Hilarion Gasparotti (1760)
Gasparottijev Život svetog Augustina Kažotića (1760.)
La Vita di sant’Agostino Casotti di Hilarion Gasparotti (1760)
Subota, 15. listopada
9.00
Sabato 15 ottobre
Les vies du bienheureux Augustin Kažotić, ou la tradition hagiographique
Životopisi bl. Augustina Kažotića u hagiografskoj tradiciji
Le « vite » del beato Agostino Casotti, ovvero la tradizione agiografica
12.30
Déjeuner / Ručak / Pranzo
14.30
Prof. Dr. Mirjana MATIJEVIĆ SOKOL (Université de Zagreb / Sveučilište u
Zagrebu / Università di Zagabria)
Augustin Kažotić chez les chroniqueurs et les historiens croates
Augustin Kažotić u hrvatskih srednjovjekovnih kroničara i povjesničara
Agostino Casotti secondo i cronisti e gli storici croati
15.00
Prof. Dr. Andrea ROBIGLIO (Université Catholique de Louvain-Leuven /
Katoličko Sveučilište Louvain-Leuven / Università Cattolica di Lovanio-Leuven)
Augustin Kažotić enseignant dans les studia italiens ?
Samedi 15 octobre
Samedi 15 octobre
Samedi 15 octobre 2011
Subota, 15. listopada 2011.
Sabato 15 ottobre 2011
Don Donato D’AMICO, Dir. (Archives diocésaines / Biskupski arhiv / Archivio
diocesano, Lucera)
Le culte du bienheureux Augustin Kažotić à travers les siècles
Kult bl. Augustina Kažotića tijekom stoljeća
Il culto del beato Agostino Casotti nel corso dei secoli
16.00
Pause / Stanka / Pausa
16.30
Subota, 15. listopada
Dipl. phil. Ivana Pavla NOVINA (Zagreb / Zagabria)
Les grands admirateurs et dévots croates du bienheureux Augustin Kažotić
au XXe siècle
Veliki hrvatski poklonici i štovatelji bl. Augustina Kažotića u 20. stoljeću
I grande ammiratori e devoti croati del beato Agostino Casotti nel XX secolo
17.00
Sabato 15 ottobre
Prof. Dr. Vito T. GÓMEZ GARCÍA, Postulateur général de l’Ordre dominicain
/ Opći postulator Dominikanskog reda / Postulatore generale dell’Ordine
domenicano (Curie générale des Pères dominicains, Rome – Faculté de Théologie « San Vicente Ferrer », Valence / Generalna kurija otaca dominikanaca, Rim
– Teološki fakultet « San Vicente Ferrer », Valencia / Curia generalizia dei Padri
domenicani, Roma – Facultad de Teología « San Vicente Ferrer », Valenza)
Le procès de béatification et celui de canonisation – encore en cours –
d’Augustin Kažotić
Proces beatifikacije i tijek kanonizacije bl. Augustina Kažotića
Il processo di beatificazione e quello di canonizzazione ancora in corso
di Agostino Casotti
17.30
Conclusion du colloque par Mgr Dr. Domenico Cornacchia, Evêque de Lucera – Troia
Mons. Dr. Domenico Cornacchia, biskup lucerski i troianski, zaključuje kolokvij
Prolusione di chiusura del convegno di Mons. Dr. Domenico Cornacchia
Vescovo di Lucera – Troia
10.00
Le Cardinal-Archevêque Mgr Josip Bozanić présidera une messe solennelle
le dimanche 16 octobre à 10 h 00 dans la cathédrale de Zagreb
Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, predvodit će svečanu svetu misu
u nedjelju 16. listopada u 10 sati u zagrebačkoj katedrali
Il Cardinale Arcivescovo Mons. Josip Bozanić presiederà una messa solenne
domenica 16 ottobre, alle ore 10.00, nella cattedrale di Zagabria
Nedjelja, 16. listopada
Samedi 15 octobre
15.30
Dimanche 16 octobre 2011
Nedjelja, 16. listopada 2011.
Domenica 14 ottobre 2011
Dimanche 16 octobre
Augustin Kažotić predavač na talijanskim studijima ?
Agostino Casotti insegnante negli studia italiani ?
Domenica 14 ottobre
programma programme
Ime Augustina Kažotića (oko 1260. – 1323.) uglavnom se povezuje s dvije kratke
rasprave napisane u Avignonu : prva rasprava je dio pravnog i doktrinalnog savjetovanja
što ga je zatražio papa Ivan XXII., koje će završiti bulom Super illius specula 1320., a koja
izjednačuje praznovjerje s herezom (dokumentaciju je nedavno objavio Alain Boureau
u knjizi : Le Pape et les sorciers. Une consultation de Jean XXII sur la magie en 1320 (manuscrit
B.A.V Borghese 348), Ecole française de Rome, Rim, 2004) ; druga rasprava, o Kristovu
siromaštvu, povezana je s raspravama o pokretima siromaštva, posebno o franjevačkom
usus pauper te o fratricelijevcima (posljednje izdanje ovoga teksta pripremio je Franjo
Šanjek : Augustin Kažotić, Bogoslovni spisi, Scripta theologica, Croatica christiana fontes, Zagreb, 2007.). Na sasvim drugom području, njegovo se ime povezuje s poviješću glazbe,
budući da je, čini se, jedan od prvih poznatih autora glazbe u Hrvatskoj.
Mais l’intérêt que représente Augustin Kažotić est bien plus large : né à Trogir et entré
chez les frères prêcheurs, il fut l’un de ces premiers étudiants qui étudièrent à l’Université
de Paris ; formé à l’école thomiste – ses deux opuscules en témoignent –, il devint évêque
de Zagreb, dont il réforma le centre d’étude selon le modèle des studia des mendiants où
il avait été formé et où il avait également certainement enseigné. La réforme des études
est l’un des aspects seulement de l’activité d’Augustin Kažotić à Zagreb (1303 – 1318)
– la liturgie en est un autre –, dans un contexte politico-religieux bien particulier et qui
devrait être étudié à nouveaux frais, qui lui valut d’être envoyé en ambassade par les
évêques hongrois et croates auprès du pape Jean XXII en Avignon. Le XIVe siècle se
caractérise par l’émergence des nations et une certaine prise d’indépendance par rapport
à des cadres trop stricts de chrétienté : les débats auxquels fut lié Augustin Kažotić en
sont l’illustration.
No, ono što predstavlja Augustin Kažotić puno je šire : rođen u Trogiru, ulazi u Red
braće propovjednika te je bio jedan od prvih studenata koji su studirali na Sveučilištu u
Parizu ; odgojen u tomističkoj školi – o čemu svjedoče njegova dva djelca – postao je
biskup u Zagrebu, gdje je obnovio centar studija prema modelu studia prosjačkih redova,
u kojima se školovao i u kojima je zasigurno i predavao. Obnova studija je samo jedan
od plodova boravka Augustina Kažotića u Zagrebu (1303. – 1318.) – liturgija je drugi –,
u posebnom političko-vjerskom kontekstu koji je zahtijevao temeljitu obnovu, ugarski
i hrvatski biskupi su ga poslali kod pape Ivana XXII. u Avignon. Četrnaesto stoljeće
obilježeno je pojavom nacija i određenom neovisnošću u odnosu prema prestrogim
okvirima kršćanstva : rasprave u kojima je sudjelovao Augustin Kažotić svjedoče o tome.
Le séjour d’Augustin Kažotić à Avignon (1318 – 1322) demeure quant à lui mal connu
et devrait être étudié également à nouveaux frais : est-il vrai qu’il lui fut impossible de
retourner dans son diocèse, ou est-ce que le pape Jean XXII le retint auprès de lui ?
Quelle fut sa vie en Avignon et comment continua-t-il à distance de gouverner le diocèse
de Zagreb ?
Enfin, en 1322, il fut nommé évêque de Lucera, ville des Pouilles qui venait de se libérer
de la domination sarrasine et qui devait être réorganisée, ce qui fut la tâche de son évêque,
qui mourut l’année suivant en 1323, dans des circonstances qui demandent d’être à nouveau précisées.
Considéré comme saint dès sa mort, il ne fut déclaré bienheureux qu’en 1702. Le procès
de béatification, conservé aux archives diocésaines de Lucera, reste à étudier, de même
que l’histoire du développement de son culte à travers les siècles, en Italie, en Croatie et
dans l’ordre des Prêcheurs.
La vie d’Augustin Kažotić, frère prêcheur, étudiant parisien, évêque de Zagreb, consulteur du pape à Avignon et enfin évêque de Lucera, est un bon exemple à la fois du rayonnement universitaire médiéval parisien, mais aussi des conflits politico-religieux en pleine
émergence des nations qui caractérisent la chrétienté du temps de la papauté d’Avignon.
Boravak Augustina Kažotića u Avignonu (1318. – 1322.) je malo poznat i treba mu se
posebno posvetiti : je li istina da se nije mogao vratiti u svoju biskupiju ili ga je papa Ivan
XXII držao za sebe ? Kakav je bio njegov život u Avignonu i kako je nastavio na daljinu
upravljati zagrebačkom biskupijom ?
Na kraju, godine 1322. imenovan je biskupom u Luceri, gradu u Apuliji, koji se upravo
oslobodio saracenske dominacije i koji je trebalo nanovo organizirati, što je bila zadaća
njegova biskupa koji je umro je 1323. godine, u okolnostima koje još treba ponovno
pojasniti.
Iako ga se odmah nakon smrti smatralo svetim, proglašen je blaženim tek 1702. Proces beatifikacije, čiji se dokumenti nalaze u biskupijskom arhivu u Luceri, treba pomno
proučiti, kao i povijest razvoja njegova štovanja kroz stoljeća, u Italiji, Hrvatskoj i u Redu
propovjednika.
Život Augustina Kažotića, brata propovjednika, pariškog studenta, zagrebačkog biskupa,
papinog savjetnika u Avignonu i naposlijetku biskupa u Luceri, dobar je primjer uspjeha
srednjovjekovnoga pariškog sveučilišta, ali i pokazatelj političko-vjerskih sukoba u vrijeme pojave nacija koji karakteriziraju kršćanstvo vremena avignonskog papinstva.
Augustin Kažotić
Augustin Kažotić
Le nom d’Augustin Kažotić (vers 1260 – 1323) est généralement lié à deux petits traités
écrits à Avignon : le premier fait partie de la consultation judiciaire et doctrinale demandée par le pape Jean XXII, qui aboutira à la bulle Super illius specula de 1320, qui assimile désormais la sorcellerie à l’hérésie (le dossier a été récemment publié par Alain Boureau, Le
Pape et les sorciers. Une consultation de Jean XXII sur la magie en 1320 (manuscrit B.A.V Borghese
348), École française de Rome, Rome, 2004) ; le second, sur la pauvreté du Christ, est lié
aux débats sur les mouvements de pauvreté, en particulier l’usus pauper des franciscains et
les fratricelli (la dernière édition de ce texte est celle de Franjo Šanjek : Augustin Kažotić,
Bogoslovni spisi, Scripta theologica, Croatica christiana fontes, Zagreb, 2007). Dans un tout
autre domaine, son nom est lié à l’histoire de la musique, puisqu’il est, semble-t-il, l’un
des premiers compositeurs connus en Croatie.
Per quanto riguarda il soggiorno di Agostino Casotti ad Avignone (1318 –
1322), esso resta poco conosciuto e dovrebbe egualmente essere studiato di nuovo :
è vero che fu impedito al Casotti di rientrare nella sua diocesi, oppure fu il papa Giovanni XXII a trattenerlo presso di lui ? Come visse egli ad Avignone e come continuò a
governare la diocesi di Zagabria a distanza ?
Alla fine, nel 1322, egli venne nominato vescovo di Lucera, città della Puglia,
che si era appena liberata della dominazione saracena e che doveva essere riorganizzata,
compito cui si consacrò il suo vescovo, che morì l’anno successivo, nel 1323, in circostanze che richiedono d’essere nuovamente precisate.
Considerato già come santo subito dopo la morte, egli fu dichiarato beato solamente nel 1702. Il processo di beatificazione, conservato negli archivi diocesani di Lucera, deve essere ancora studiato, come anche la storia dello sviluppo del suo culto nel
corso dei secoli, in Italia, in Croazia e in seno all’ordine dei Predicatori.
La vita di Agostino Casotti, frate predicatore, studente a Parigi, vescovo di Zagabria, consigliere del papa ad Avignone ed infine vescovo di Lucera, è un buon esempio
al tempo stesso dell’influenza dell’Università parigina medievale, ma anche dei conflitti
politico-religiosi nel pieno della nascita delle nazioni che caratterizzano la cristianità
all’epoca del pontificato d’Avignone.
Prof. Paul-Bernard Hodel, OP
Chaire d’Histoire de l’Eglise
Faculté de théologie
Université de Fribourg Suisse
Avenue de l’Europe 20
CH – 1700 Fribourg
SUISSE
Tél. +41 26 300 74 53
[email protected]
Prof. Slavko Slišković, OP
Chaire d’Histoire de l’Eglise
Faculté de théologie catholique
Université de Zagreb
Vlaška 38
HR – 10000 Zagreb
CROATIE
Tél. +385 1 2392 560
[email protected]
Kontakt :
Prof. Paul-Bernard Hodel, OP
Katedra crkvene povijesti
Teološki fakultet
Sveučilište u Fribourgu-Švicarska
Avenue de l’Europe 20
CH – 1700 Fribourg
Tel. +41 26 300 74 53
[email protected]
Prof. Slavko Slišković, OP
Katedra crkvene povijesti
Katolički bogoslovni fakultet
Sveučilište u Zagrebu
Vlaška 38
HR – 10000 Zagreb
HRVATSKA
Tel. +385 1 2392 560
[email protected]
Contatti :
Prof. Paul-Bernard Hodel, OP
Cattedra di Storia della Chiesa
Facoltà di teologia
Università di Friburgo Svizzera
Avenue de l’Europe 20
CH – 1700 Friburgo
SVIZZERA
Tel. +41 26 300 74 53
[email protected]
Prof. Slavko Slišković, OP
Cattedra di Storia della Chiesa
Università di Zagabria
Vlaška 38
HR – 10000 Zagreb
CROAZIA
Tel. +385 1 2392 560
[email protected]
Contatti
Contacts :
Kontakt
Agostino Casotti
Ma l’interesse che rappresenta la figura di Agostino Casotti è ben più vasto :
nato a Traù e entrato nell’ordine dei frati predicatori, egli fu uno dei primi studenti a
studiare a Parigi ; formato alla scuola tomista – i suoi due opuscoli lo testimoniano –, egli
divenne vescovo di Zagabria, di cui riformò il centro di studi seguendo il modello degli
studia domenicani, ove egli stesso si era formato ed aveva anche certamente insegnato.
La riforma degli studi è uno solo degli aspetti dell’attività di Agostino Casotti a Zagabria
(1303 – 1318) – la liturgia ne è un’altro – , in un contesto politico-religioso ben particolare e che dovrebbe essere esplorato di nuovo. Tale contesto è all’origine dell’invio
da parte dei vescovi ungheresi e croati del Casotti come ambasciatore presso il papa
Giovanni XXII ad Avignone. Il XIV secolo si caratterizza per l’emergenza delle nazioni
e l’acquisizione di una certa indipendenza nei riguardi degli schemi troppo angusti della
cristianità : i dibattiti ai quali partecipò Agostino Casotti ne sono l’illustrazione.
Contacts Kon
Contact
Il nome di Agostino Casotti (ca. 1260 – 1323) è generalmente associato a due brevi trattati redatti ad Avignone : il primo fa parte della consultazione giudiziaria e dottrinale chiesta
dal papa Giovanni XXII, che darà luogo alla bolla Super illius specula del 1320, la quale assimila definitivamente la stregoneria all’eresia (il dossier è stato recentemente pubblicato
da Alain Boureau, Le Pape et les sorciers. Une consultation de Jean XXII sur la magie en 1320
(manuscrit B.A.V Borghese 348), École française de Rome, Roma, 2004) ; il secondo, sulla
povertà di Cristo, è legato ai dibattiti sui movimenti pauperisti, in particolare l’usus pauper
dei francescani ed i fraticelli (l’ultima edizione di questo testo è quella di Franjo Šanjek
: Augustin Kažotić, Bogoslovni spisi, Scripta theologica, Croatica christiana fontes, Zagabria,
2007). In un tutt’altro ambito, il suo nome è legato alla storia della musica, poiché egli
sembra essere uno dei primi compositori conosciuti in Croazia.
Scarica

théologie / theologisch - Université de Fribourg